Što bi zaposlenici u vašoj tvrtki rekli kad biste svako ljeto doveli jednog stranca na praksu? Studenti iz Kine, Rusije, Turske, Slovačke i drugih zemalja redoviti su gosti u jednoj riječkoj tvrtki za razvoj softvera koja nema više od pet zaposlenika.
„Nije stvar u novcu, to je moj osobni dug prema društvu. Htio sam omogućiti mladima iz Hrvatske da odu van“. Tako glasi odgovor na pitanje 'Zašto svako ljeto plaćate studente iz stranih zemalja za rad u vašoj tvrtki? ' inženjera Želimira Turka iz Rijeke koji se izdvaja inovativnim poslovanjem u kojem ima mjesta i za praktikante iz stranih zemalja i plaćenu praksu (internship).
I ja sam odlazio na prakse kao student
Iako sam nikad nije bio član najveće studentske organizacije na svijetu koja postoji od 1948. godine, odlazio je na prakse u Egiptu, Poljskoj i Njemačkoj sedamdesetih godina putem udruge Iaeste dok je njegov brat bio u Aiesecu. „ Kad bih ljudima rekao da se ne idem kupati, nego učiti u Egipat, gledali su me kao da sam lud“, komentira Turk.
Deset godina nakon osnivanja vlastite tvrtke Impuls Ing d.o.o odlučio je započeti s praksom uzimanja praktikanata iz Aieseca. Od tada je četiri ljeta radio s dvojicom odabranih studenata iz raznih zemalja. "Vodimo ih na razna mjesta, sa studentom iz Turske i Kine jako smo se povezali", navodi Turk. Iako ove godine planira napraviti pauzu, vjerojatno neće dugo čekati na nove studente.
Kad želimo napredovati na novom tržištu, nastojimo uzeti praktikanta iz te zemlje
Njegovi zaposlenici (trenutno ih ima petoro) rado prihvaćaju strane kolege i već su se navikli da u vrijeme godišnjih odmora dobivaju dodatnu pomoć. Mahom govore engleski, bave se razvojem softvera za hrvatska i strana tržišta, a kolega praktikant najčešće bude ciljano odabran zbog razvoja poslovanja u njegovoj zemlji.
„Nećemo razviti novo tržište samo zato što smo uzeli studenta iz te zemlje. No, Turčin je, primjerice, pomogao da se naš softver prevede na turski, a Rumunj za rumunjski jezik“, kaže Turk koji je već posjetio svog bivšeg studenta u Turskoj, a uskoro planira u Kinu odakle mu dolazi drugi bivši praktikant s kojim je uspostavio dobre odnose.
Iako svaki praktikant dobiva zadatak koji najčešće uspijeva obaviti u dva mjeseca, obavljanje dodatnog posla za Turka je sporedna stvar. "Važniji mi je motiv pokazati kako je u Hrvatskoj i kako se ovdje radi".
Proces selekcije teče putem interneta, a praktikant ima plaću tri tisuće kuna
Odabir praktikanata započinju pola godine ranije. U siječnju ili veljači putem njihove mreže oglase radno mjesta za dvojicu studenata s detaljnim opisom. Na pojedini oglas mogu se javiti desetine ljudi, no preselekciju provodi sam Aiesec, a tvrtka koja je tražila praktikanta dobiva samo odabrane kandidate. Nakon nekoliko Skype intervjua, odabire najboljeg i čeka na njegov dolazak.
Pritom poslodavac mora riješiti vizu, zapošljavanje praktikanta i njegove obaveze, saznali smo od Turka. Volonterski angažman uz besplatan smještaj i hranu, naime, dolazi u obzir samo u nevladinim organizacijama dok je neto plaća za strane praktikante u Hrvatskoj oko tri tisuće kuna. S druge strane, Aiesec pomaže u smještaju i organizaciji slobodnog vremena jer, što je više praktikanata u Hrvatskoj, veći je broj hrvatskih građana koji mogu otići na praksu u inozemstvo.
Iako u Rijeci nekoliko tvrtki uzima prakticira rad sa stranim studentima Turk navodi da su prije nekoliko godina njegova tvrtka i Grad Rijeka bili jedini. Smatra da u Hrvatskoj nije dovoljno razvijena svijest o važnosti prakse tijekom studija. „Pored svih fakulteta, teško je pronaći čovjeka koji je naučio raditi, te institucije kao da su rađene za prošlost“. (M.D.)
