Brodomonteri, elektrozavarivači, varioci, radnici na korozivnoj zaštiti, gdje ste? U brodogradilišta se uvozi strani radni kadar jer nema dovoljno zainteresiranih ni školovanih ljudi. Razlozi leže u teškom poslu i nedovoljnoj plaći.
Višegodišnje teško stanje hrvatske brodogradnje koju prate priče o gašenju, likvidaciji, stečaju, otkazima, nedostatku poslova i slično, okrenule su mnoge radnike od ovog industrijskog sektora pa gotovo sva naša brodogradilišta muku muče s pronalaskom deficitarnih kadrova, piše Jadranka Klisović za Vjesnik.
Prošle godine hrvatska su brodogradilišta tražila dozvole za 614 stranih radnika
Čak i u vrijeme »tanjih« knjiga narudžbi, kada se godišnje novogradnje kreću do najviše pet brodova, škverovima nedostaje proizvodne radne snage. Istodobno, svi imaju viška zaposlenika u administraciji i pratećim neproizvodnim službama.
Hrvatska brodogradnja Jadranbrod d.d. nedavno je prema nadležnim državnim tijelima uputila zahtjev za odobravanje 614 radnih dozvola za strane radnike u hrvatskim brodogradilištima. Njih 300 tražio je pulski Uljanik zbog kratkog roka isporuke, a riječ je bila o poslovima brodomontera, elektrozavarivača i radnika na korozivnoj zaštiti.
Splitski Brodosplit tražio je elektrozavarivače i brodomontere, međutim od tog će se zahtjeva najvjerojatnije odustati jer su knjige narudžbi u tom poduzeću znatno smanjene. Prema riječima Janka Povše, predsjednika Savjeta za kadrove iz 3. Maja, u prošloj godini trebalo im je šezdesetak radnika.
Radnici iz BiH glavna radna snaga, a visoko školovanih gotovo da nema
Povše otkiva da se čak 90 posto potreba za stranim radnicima u brodogradilištima podmiruje iz susjedne Bosne i Hercegovine od kojih su mnogi školovani u Hrvatskoj. Sve se potrebe za stranom radnom snagom, inače, realiziraju preko kooperantskih tvrtki dok sama brodogradilišta ne povećavaju broj zaposlenih.
Najveći je problem zapošljavanje visoko obrazovanih inženjera koji se brzo zapošljavaju u inozemstvu, a Hrvatska im eventualno posluži kao odskočna daska. Preko HZZ-a se i ne može doći do traženog kadra jer ga tamo jednostavno – nema iako se organiziraju prekvalifikacije za varioce. Godišnje, sa svih hrvatskih fakulteta brodogradnje izađe manje od pet diplomiranih inženjera, a potrebe su daleko veće.
Mladi ljudi, navodi Povše, okreću leđa takvim poslovima, što zbog malih plaća što zbog teških uvjeta rada. Osim toga, da bi netko radio na tim poslovima treba pokazati visoki stupanj zdravstvene spremnosti i sposobnosti, čemu udovoljavaju tek rijetki. (M.D.)
Izvor: Vjesnik
