Čak 77,66% građana daje više od polovice, a nerijetko i cijelu plaću za otplatu kredita, pokazalo je istraživanje Udruge Franak.
Istraživanje je na više od 1300 ispitanika provela dr.sc. Petra Rodik, članica upravnog odbora udruge. Rezultati su pokazali da najviše ispitanika (33,4%) na kredit izdvaja 50 do 75% primanja. Njih 21,97% na ratu kredita troši 75 do 100% primanja, a u slučaju 10,26% dužnika kredit premašuje njihovu mjesečnu plaću.
Podaci su posebno alarmatni kada se uzme u obzir da je rata bila veća od plaće barem jednom u više od trećine dužnika (34%). Da se danas zadužuju, kreditno bi bilo nesposobno svih 77% dužnika, s obzirom na to da iznos rate uglavnom ne smije prelaziti trećinu prihoda. U međuvremenu tim su građanima prihodi pali ili im je rata kredita rasla ili su kedit podigli sa sudužnicima.
Posebno je teško onim građanima koji imaju kredit s valutnom klauzulom u švicarskim francima. Za više od polovice njih (51,7%) koji imaju stambeni kedit, rata je rasla od 1.000 do 2.000 kuna, a povećanje veće od 2.000 kuna zabilježeno je u 31,9% slučajeva.
Gotovo trećina ispitanika koji otplaćuju kredit u 'švicarcima' tvrdi da pri podizanju kredita nisu mogli birati banku ni valutu kredita, jer je to najčešć uvjetovao poslodavac ili investitor. Računajući na to da su posrijedi rizični krediti, banke su već tada mogle pretpostaviti da će im takvi klijenti biti potencijalni generator loših kredita, ali i mogući socijalni problem. Udruga Franak banke je stoga pozvala da snize kamate, Hrvatsku narodnu banku na bolji nadzor, a Vladu da hitno donese Zakon o osobnom bankrotu i tako spriječi ovrhe.
Izvor: Večernji list, tiskano izdanje
