Zašto je dobro ulagati u zlato? Mogu li Hrvati ulagati u zlato te koje su još plemenite kovine zanimljive ulagačima?
Ulaganje u zlato tema je koja se u krizi aktualizirala. Zašto je dobro ulagati u zlato? Mogu li Hrvati ulagati u zlato te koje su još plemenite kovine zanimljive ulagačima otkriva Sven Sambunjak programski direktor 2. konferencije o ulaganju u zlato, koja će se održati 9. svibnja ju Zagrebu.
P: U ovim kriznim godinama dodatno je porastao interes za ulaganjem u zlato. Zašto?
O: Interes za ulaganje u zlato može se ponajprije iščitati iz značajnoga povećanja cijene zlata na svjetskom tržištu. Očito je da u svijetu postoje kupci koji su za uncu zlata (31,1 gram) spremni platiti 1650 dolara, što je do prije samo nekoliko godina bilo nezamislivo. Međutim, brojni statistički pokazatelji govore u prilog tezi kako je stvarni interes za investiranje u zlato zapravo još uvijek vrlo malen, gotovo neznatan. U velikom dijelu 20. stoljeća, prosječni investicijski portfelj Amerikanca ili Europljanina sadržavao je između 5 i 10 posto zlata. Danas je je taj udio pao ispod jedan posto. Većina građana zapadnih zemalja još uvijek češće razmišlja o prodaji zlata što ga posjeduje u čarapi, nego o njegovoj kupnji. Ta je situacija u Hrvatskoj još mnogo izraženija. Kod nas je, naime, razvoj tržišta plemenitim kovinama u potpunosti onemogućen izuzetno nepovoljnim zakonskim odredbama, što uključuje rekordno oporezivanje kakvo ne postoji nigdje u svijetu.
P: Općenito, koje su prednosti ulaganja u zlato, u odnosu na druge vrste ulaganja i kako se cijena unce kretala u posljednjih desetak godina?
O: Mudri investitori u različita vremena u zlato ulažu iz različitih razloga. Kada ekonomija ima trend rasta, kupnja zlata predstavlja svojevrsno sidro koje investicijskome portfelju daje stabilnost. Premda je u proteklih nekoliko desetljeća steklo reputaciju hirovitosti, odnosno, oštrih cjenovnih uspona i padova, zaboravlja se da je zlato gotovo dvije stotine godina, sve do 1971, bilo najstabilnije sredstvo očuvanja vrijednosti imovine, praktički bez ikakvih pomaka u cijeni.
Treba, dakle, naglasiti da cjenovna "hirovitost" od 1971. godine naovamo nije posljedica nekog posebnog svojstva, neke osobite prirode zlata koja ga čini "nepredvidljivim".
Vrijednost zlata jest stabilna, ono što se zapravo mijenja jest vrijednost papirnatih valuta koje koristimo u svakodnevici: eura, dolara, franka, funte, kune... A one u zadnjem desetljeću iz dana u dan rapidno gube vrijednost, budući da vodeće svjetske središnje banke nekontrolirano proizvode novčane jedinice ni iz čega. I upravo je to glavni i najvažniji razlog zašto treba kupovati zlato. Mudar investitor svoju likvidnu imovinu od obezvrjeđivanja može zaštititi samo ulaganjem u plemenite kovine. Na zlato danas možemo gledati kao što smo nekad gledali na njemačku marku. A kako se besprizorno obezvrjeđuju današnje papirnate valute govori i podatak da je u zadnjih deset godina cijena zlata rasla po prosječnoj godišnjoj stopi od oko 15 posto. Unca zlata 2001. mogla se kupiti za manje od 300 dolara, dok je ona danas gotovo šest puta viša.
P: Je li u Hrvatskoj moguće ulagati u zlato?
O: U Hrvatskoj ne postoje formalne zakonske prepreke koje naše građane sprečavaju da ulažu u zlato, osim jedne "sitnice". A to je enormno visok porez, koji iznosi nevjerojatnih 60 posto. Riječ je o daleko najvišem porezu na svijetu. U takvim oklonostima, ne postoji ni najmanja poslovna logika koja bi opravdavala uspostavljanje domaćeg tržišta zlatom. Niti jedan razuman poslovan čovjek ne može osmisliti profitabilan poslovni model trgovanja zlatom u Hrvatskoj sve dok je u u Europskoj Uniji porez na investicijsko zlato nula (0) posto. Našim se građanima isplati otići u inozemstvo već i ako kupuju samo jedan ili dva grama zlata.
Hrvatska će ulaskom u EU biti dužna prilagoditi svoje zakonodavstvo europskoj pravnoj stečevini, tako da možemo očekivati smanjenje enormno visokoga poreznog opterećenja na zlato. Do tada, valja se strpjeti.
P: Sad kada govorimo o zlatu, mnogi će vjerojatno pomisliti na ‘dukate’ koje čuvaju kao obiteljsko nasljeđe i kako ih unovčiti…
O: Teritoriji koji su u sastavu današnje Republike Hrvatske pripadale su kroz povijest različitim jurisdikcijama: austrijskoj, ugarskoj, francuskoj, talijanskoj, jugoslavenskoj... A u svima njima zlatne su se i srebrne kovanice u svoje vrijeme koristile kao redovito sredstvo plaćanja. Nakon propasti tih država, u narodu su ostale značajne količine tih kovanica koje su se zatim prenosile s koljena na koljeno kao svojevrstan povijesni kapital. Među tim kovanicama daleko najpopularniji i najrasprostranjeniji svakako su popularni austrijski dukati. Oni su stoljećima služili kao sredstvo očuvanja vrijednosti, ali i kao nakit, ukras, sredstvo iskazivanja bogatstva.
Važno je spomenuti da su dukati prepoznatljivo investicijsko sredstvo diljem svijeta, tako da ih je moguće unovčiti gdjegod se našli: u Europi, Aziji, Americi, Australiji, Africi... Ti se dukati još i danas proizvode u austrijskoj kovnici Münze Österreich iz Beča, zbog čega imaju sva svojstva investicijskoga sredstva, odnosno, nemaju dodatnu numizmatičku vrijednost, nego vrijede onoliko koliko vrijedi zlato od kojega su izrađeni.
P: Mogu li Hrvati zlato kupovati i ulagati u inozemstvu te kakva je u tom slučaju procedura?
O: Kao što sam već spomenuo, ne postoje nikakve zakonske prepreke za hrvatske građane koje bi priječile posjedovanje zlata u zemlji ili inozemstvu. Prilikom kupnje, bitno je odabrati uglednoga trgovca, za kojeg ćete znati da u ponudi ima investicijske proizvode vodećih svjetskih kovnica plemenitih kovina. Na internetskim stranicama SrebroZlato zainteresirani građani mogu dobiti sve informacije o proceduri kupnje zlata.
P: Zlato je opet popularna tema, ali ulagati se može i u druge plemenite kovine. Kakva je njihova tržišna vrijednost?
O: U svjetskim razmjerima, srebro je također ima zanimljiv ulagački potencijal. Neki analitičari smatraju da je taj potencijal čak i veći nego kod zlata. Ipak, ulaganje u srebro za manje iskusne investitore predstavlja određeni izazov, budući da se na kupnju srebra, za razliku od kupnje zlata koje je neoporezivo, u Europskoj Uniji plaća porez na dodanu vrijednost. A to znači da je razlika između prodajne i otkupne cijene puno veća. Kod zlata ona iznosi par postotaka, dok kod srebra ona doseže i 30-40 posto. Ipak, neki se ulagači odlučuju za kupnju srebra čak i pod tim i takvim uvjetima, jer smatraju da će vrijednost te plemenite kovine u idućim godinama rasti mnogo brže. Moj je savjet za naše građane da najprije započnu s ulaganjem u zlato, pa kad steknu osjećaj i iskustvo, počnu razmišljati i o kupnji drugih plementih kovina.
Fotografija: Liderpress