Više od polovice ispitanika (56%) vjeruje da je hrvatska radna snaga konkurentna, a polovica (50%) ih se boji konkurencije stranih radnika nakon ulaska u EU.
Na referendumu 22. siječnja rekli smo 'da' Europskoj uniji, no što građani zapravo očekuju od ulaska u europsku zajednicu i što misle kakve će to promjene donijeti na tržištu rada istražio je portal MojPosao među više od 500 ispitanika.
Posao prvo tražimo u Hrvatskoj, pa onda u Austriji i Njemačkoj
Većina ispitanika (86%) vjeruje u bolju budućnost Hrvatske u europskoj zajednici – 41% ih smatra da će to potaknuti zapošljavanje domaćih radnika u inozemstvu, 30% se nada povećanju stranih investicija i otvaranju novih radnih mjesta, a 15% smatra da će doći do rasta domaćeg gospodarstva.
Nešto manje od polovice ispitanika (43%) smatra da će članstvo u Europskoj uniji potaknuti doseljavanje strane radne snage. Neutralno je 38% ispitanih koji smatraju da ulaskom Hrvatske u EU neće doći do značajnijih promjena na tržištu rada, barem ne prvih nekoliko godina.
Iako članstvo u EU donosi nove mogućnosti za hrvatske radnike, 35% ispitanika posao će probati prvo pronaći u domovini, a u inozemstvo će ići samo ukoliko bude potrebno. Poželjnu destinaciju za novi početak otkriva jedan od ispitanika: "Ako ne bih mogao pronaći posao u Hrvatskoj, odlučio bi se za jednu od zemalja EU, vjerojatno za Austriju ili Njemačku koje imaju dosta dobar standard, a samim time i bolje uvjete rada i plaću."
Gotovo jednako toliko ispitanika (34%) već je krenulo ili će krenuti u potragu za poslom u zajednici europskih država. Većinom je riječ o nezaposlenim građanima (44%) i studentima (26%), dok su najčešći razlozi za odlazak 'trbuhom za kruhom' bolja plaća (66%), nedostatak posla u Hrvatskoj (59%) i bolji uvjeti rada (57%).
Znatno manji dio ispitanika (19%) odlučan je u potrazi posla isključivo unutar Hrvatske.
Iako nismo poligloti smatramo se konkurentnim radnicima
Iako većina ispitanika (56%) vjeruje da je hrvatska radna snaga konkurentna na europskom tržištu, najviše ih je mišljenja da naš obrazovni sustav ne daje dovoljno znanja za izazove i potrebe europskog tržišta rada (45%).
Neusklađenost školskog sustava s potrebama europskog tržišta rada najbolje opisuje komentar jednog ispitanika: "U hrvatskom školskom sustavu konstantna je prevelika dominacija teoretskih predmeta, a nedovoljno praktične primjene i praktične nastave što rezultira neznanjem pri zapošljavanju."
Četvrtina ispitanika (24%) smatra da hrvatski radnici nisu konkurentni, dok ih petina (20%) nije razmišljala o tome.
Jedan od najtraženijih uvjeta za rad u inozemstvu je napredno poznavanje stranih jezika. Skoro polovica ispitanika (49%) smatra da ne bi imali problema s radom u Europskoj uniji kada je u pitanju poznavanje jezika. Većina ispitanika (69%) smatra da nema problema s engleskim jezikom, dok je situacija s ostalim jezicima europske zajednice posve drugačija. Tek 16% ispitanika napredno poznaje njemački, 11% talijanski, a 4% španjolski.
Bojimo se stranih radnika
Na pitanje hoće li se ulaskom u Europsku uniju poboljšati radni uvjeti u Hrvatskoj (zaštita na radu, broj i plaćanje prekovremenih te ostali uvjeti radnog odnosa), više od trećine ispitanika (35%) odgovara 'da', dok je 32% mišljenja da ulazak na to neće utjecati. Petina ispitanika (20%) smatra da će ulaskom Hrvatske u Europsku uniju radni uvjeti biti gori.
Bitni čimbenik za svakog zaposlenika su primanja. Najviše ispitanika (34%) smatra da ulazak u EU neće utjecati na plaće, 28% ih smatra kako će se smanjiti, a svega 15% misli da će plaće rasti.
Konkurencije stranih radnika boji se polovica ispitanika (50%). Malo manje od polovice (41%) ne boji se gubitka posla radi dolaska stranaca, dok ih 9% ne zna kakva će biti situacija. Strane konkurencije najviše se boje žene (52%) i zaposlenici sa srednjom stručnom spremom (54%).
Više od polovice ispitanika (56%) podržava zabranu zapošljavanja radnika iz zemalja koje će uvesti zabranu zapošljavanja hrvatskih radnika. Za zabranu zapošljavanja radnika iz zemalja izvan Europske unije je 32% ispitanika, dok je 24% za zabranu zapošljavanja radnika iz svih zemalja Europske unije. Radnike iz određenih zemalja, primjerice iz Rumunjske i Bugarske, kao kolege ne želi 13% ispitanika.
