U nekim profesijama podrazumijeva se dobro raspoloženje, kad ga nema očekuje se gluma, no to je izuzetno loše za zdravlje.
Kada ste se zadnji puta usiljeno nasmiješili na radnom mjestu, jeste li bili svjesni da vam to škodi? Poslovi u uslužnim djelatnostima većinom zahtijevaju od zaposlenika da uz uslugu pruže kupcima, klijentima ili pacijentima i ugodan emocionalni doživljaj. Od prodavača i ugostitelja očekuje se prijateljsko raspoloženje, od odvjetnika razumijevanje, a od doktora suosjećanje.
Kada se ne osjećaju spremnima za iskazivanje traženih emocija, prodavači, ugostitelji, odvjetnici i doktori da bi ispunili očekivanja većinom glume. U one dane kad se ne osjećaju dobro, radnici u spomenutim i srodnim profesijama stave masku na lice i tako sakriju unutarnje nezadovoljstvo. Za neke je to samo još jedan od svakodnevnih zahtjeva radnog mjesta, no drugima takvo naprezanje izaziva stres, piše Poslovni dnevnik.
Ironično je da poslovi koji zahtijevaju 'sretno lice' tijekom radnog vremena mogu uzrokovati potištenost i tjeskobu onima koji su dužni prikazati takvo lice klijentima. To je posljedica činjenice da glumljenje sreće psihički i emocionalno iscrpljuje. Uz to, potreba za glumljenjem praćena je strahom od posljedica kao što su otkaz ili odbijanje od plaće ako gluma ne bude uvjerljiva.
Dvije nove studije pokazale su da lažni osmjeh na poslu šteti zdravlju i smanjuje produktivnost. Da bi dokazali tvrdnje o štetnosti usiljenog smiješka, znanstvenici su dva tjedna pratili vozače autobusa. Izabrali su baš vozače autobusa, jer njihovo radno mjesto zahtijeva ljubaznost tijekom cijelog radnog vremena te podrazumijeva intenzivnu interakciju s mnogo ljudi.
Stručnjaci su istraživali posljedice na psihičko stanje vozača u danima kad se smiješio usiljeno i kad je to činio iskreno. Otkrili su da se one dane kada je osmjeh zbog zlovoljnosti bio usiljen vozaču raspoloženje dodatno pogoršavalo.
Vozač je tada razmišljao o napuštanju posla, sanjario, a njegova se radna produktivnost značajno smanjila. Pokušavajući potisnuti negativne misli i zlovolju, vozač je, kako se pokazalo, samo produbio svoje loše raspoloženje. S druge strane, kada je vozač bio dobre volje te se smješkao bez napora, njegovo se opće stanje poboljšavalo i njegova se produktivnost povećavala.
U drugom istraživanju dobrovoljci su proveli vrijeme u simuliranom pozivnom centru, gdje su primali pritužbe klijenata. Oni kojima je rečeno da sakriju negativne osjećaje povisio se krvni tlak, a srce im je ubrzano radilo. Oni kojima je bilo dopušteno iskazivanje negativnih osjećaja nisu trpjeli te nepoželjne simptome. Njihov tlak i otkucaji srca ostali su nepromijenjeni unatoč stresnom okruženju. Zanimljivo je da glumljenje sreće i usiljena ljubaznost nepovoljnije utječu na žene. (T. B.)
Izvor: Poslovni dnevnik
