Oni koji su dulje vrijeme bez posla u Njemačkoj primaju pomoć od 374 eura. Njemački sudovi u posljednje vrijeme raspravljaju o pitanju je li to dovoljno za život?
"Potpora za nezaposlene II" u Njemačkoj se isplaćuje dugotrajno nezaposlenima. U prvoj godini nakon gubitka radnog mjesta dijeli se tzv. "pomoć za nezaposlene I" koja iznosi između 60 i 70 posto posljednje plaće. Potpora za dugotrajno nezaposlene je zapravo drugi naziv za socijalnu pomoć i u narodu se naziva Hartz IV, po nekadašnjem političaru iz kabineta vlade kancelara Gerharda Schrödera Peteru Hartzu.
Uz isplatu "Hartz IV" (koji se financira iz državnog budžeta) općine subvencioniraju i troškove stanovanje i to u punom iznosu. Za život ostaje 374 eura. Iako Savezna vlada smatra da je to dovoljno, primatelji pomoći ne dijele njihovo mišljenje.
Unatoč mnogim tužbama (u najnovijoj je jedna nezaposlena žene od države tražila 1.000 eura mjesečno - i izgubila) sudovi su dolazili do zaključka da je 374 eura ‘primjerena’ za normalan život. Socijalne udruge ne misle tako. "S 374 eura ne može se ni izbliza mjesečno preživjeti, a da taj život bude dostojan čovjeka. Potrebno je najmanje 420 eura", smatra Ulrich Schneider iz socijalne udruge "Paritätische Wohlfahrtsverband. Država bi uz to, smatra, morala dodatno financirati veće izadtke poput kupovine namještaja ili kućanskih aparata.
"Pomoć mora biti bliža realnosti i pravednija", kaže Ulrich. Za ilustraciju pogrešne i nerealne kalkulacije pomoći za nezaposlene uzima primjer po kojem država za troškove pelena mjesečno odobrava 6,93 eura dok je za sladoled ili neki manji obrok tijekom školskih izleta mjesečno dovoljno 1,15 eura. Jasno da ovi iznosi nisu realni. No, kako su državni službenici došli do ovih brojki?
Što je potreba, a što luksuz?
Neki smatraju da je pomoć previsoka i da ljude ne motivira na potragu za novim poslom. Tako npr. u Berlinu, gdje su najamnine stanova još uvijek relativno niske, nezaposleni prima mjesečno (zajedno s potporom za stanovanje) 752 eura. To je novac koji mjesečno jedva uspiju zaraditi zaposleni u nižem platežnom sektoru (pomoćne prodavačice, frizerke, poslovi u ugostiteljstvu).
Što će nezaposlenima odijelo?
No Ulrich Schneider ali i mnogi drugi poput parlamentarne stranke Ljevica, smatraju da je sadašnja potpora premala. "Njemački Ustavni sud je donio dva zaključka: prvo da se primatelji pomoći Hartz IV u javnosti svojom vanjštinom ne smiju prepoznati kao takvi, a drugo da je moguće, barem u određenom obimu, ravnopravno sudjelovati u društvenim aktivnostima", kaže Schneider.
Da se država ne ravna po ovim pravilima pokazuje činjenica, kako zaključuje Schneider, da je iz kalkulacije za visinu pomoći izbačena stavka čišćenja odijela pod obrazloženjem da primatelj potpore za dugotrajno nezaposlene ne mora pod svaku cijenu posjedovati odijelo. "To dovodi do izolacije i te osobe ne mogu punopravno sudjelovati u životu jednog društva", zaključuje Schneider.
Javnost je podijeljena: neki još uvijek brane mišljenje da "posla ima dovoljno" dok drugi smatraju da je osobama koje primaju potporu za nezaposlene onemogućen povratak u ‘normalan’ život. Otkako je uveden 2005. godine, "Hartz IV" izaziva burne društvene rasprave, a sudeći po najavljenim novim tužbama protiv ove socijalne mjere, rasprava neće nedostajati.
Izvor: DW
