Među dobitnicima novih platnih lista trebali bi se naći ravnatelji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ). U Vladi objašnjavaju da s plaćom od 6.000 kuna državna uprava teško može doći do kadrova koji su joj potrebni za uspješno funkcioniranje.
Unatoč proklamiranoj štednji, Vlada priprema povećanje plaća dijelu šefova državnih agencija i zavoda. Tu su informaciju Jutarnjem listu jučer potvrdila dva visokopozicionirana izvora iz Vladinih krugova.
Među dobitnicima novih platnih lista trebali bi se naći ravnatelji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ). Isto tako, u kategoriju onih kojima bi se stanje na tekućem računu u 2013. trebalo podebljati ući će, po svemu sudeći, i ravnatelji Agencije za upravljanje državnom imovinom (AUDIO), Agencije za plaćanje u poljoprivredi i Središnje agencije za ugovaranje i financiranje (SAFU), tijela nadležnog za novac iz fondova EU.
"Njihove plaće su razmjerno niske, oko 12.000 kuna, i to nam je sve veći problem jer mnogi odlaze u privatni sektor, dok nove kadrove teško nalazimo. Stoga plaće tih ljudi treba povećati", požalio se Jutarnjem listu jedan sugovornik iz Vladinih krugova.
Poseban problem, dodaje, postalo je to što hrvatski stručnjaci sve više odlaze raditi i u institucije EU, gdje su plaće znatno više od onih koje prima domaća administracija. Odljev mozgova vidljiv je i u egzodusu stručnjaka iz državnog sektora u privatne tvrtke, kako domaće, tako i strane.
"Ravnatelj HZMO-a, koji ima plaću oko 12.000 kuna, preslabo je plaćen za vođenje tako ogromnog sustava, koji raspolaže s više od 36 milijardi kuna godišnje. Ti su ljudi zapravo potplaćeni, a od njih se očekuje da reformiraju i racionaliziraju ogromne i inertne sustave kojima su na čelu", - ističe drugi sugovornik iz Vladinih redova.
Vlada planira povećati njihove plaće na 15.000 kuna, kakve imaju, na primjer, pomoćnici ministara. K tome, ravnatelji agencija i službeno bi postali državni dužnosnici, što, na primjer, šef HZMO-a već jest.
Konačna odluka još nije donesena. O svemu, kaže jedan naš sugovornik, još treba razgovarati u Vladi. U Banskim su dvorima, čini se, svjesni da bi osiromašena javnost teško prihvatila povećanje plaća, i to u vrijeme kada standard pada iz dana u dan. "Treba razgovarati o konceptu, ali i o tajmnigu povećanja plaća ljudi o kojima razgovaramo", kaže naš izvor.
U Vladi objašnjavaju da s plaćom od 6.000 kuna državna uprava teško može doći do kadrova koji su joj potrebni za uspješno funkcioniranje. Istodobno, mnogi koji u njoj rade ne mogu biti prebačeni na nova radna mjesta jer najčešće ne zadovoljavaju nikakve uvjete. Zbog svega toga, najavljeno provjetravanje javne uprave, bez zadiranja u sustav plaća kakav postoji u državnoj upravi, neće ići lako.
Potreba za zapošljavanjem novih kadrova posebno je vidljiva u segmentu rada s institucijama i fondovima EU. Kako se približava ulazak Hrvatske u EU, potreba za takvim kadrovima dodatno će rasti, pa je Vlada nedavno dala zeleno svjetlo za zapošljavanje još 230 stručnjaka na poslovima vezanim uz EU. Ti bi ljudi u sustav trebali ući do proljeća.
Izvor: Jutarnji list
