Jedan utjecajni bankar kaže da ne vjeruje da će ministar financija ići tako daleko, to više što cijenu novca diktira kreditni rejting i zaduženost države.
“Uskoro će sve biti poznato, sve su opcije otvorene”, komentirali su u Ministarstvu financija za Večernji list.
S druge strane, bankari su prilično zatečeni mogućnošću limitiranja kamata na ‘samo’ devet ili deset posto jer se znatan broj potrošačkih kredita, a ne samo dopušteni minusi, kreće neznatno ispod gornje dopuštene granice. Smanjenje minusa na jednu plaću bio bi mačji kašalj za financijsku poziciju banaka u odnosu na rezanje kamata na, primjerice, devet posto.
Jedan utjecajni bankar kaže da ne vjeruje da će ministar financija ići tako daleko, to više što cijenu novca diktira kreditni rejting i zaduženost države. HUB navodi da će se očitovati na prijedlog ministra financija tek kad dobiju tekst zakona na uvid, a bilo je neslužbenih najava da će se radna verzija već u utorak pojaviti na internetskim stranicama ministarstva financija, no do 17 sati to se nije dogodilo.
Inače, Vlada se prihvatila zaštite potrošača u trenutku kad nitko više ne uzima nove kredite jer muku muči s vraćanjem starih, osim države koja jedina povećava dug. Praksa drugih država je različita, ovisno o iznosu i vrsti kredita. Francuzi su stambene kredite s fiksnom kamatom ograničili na 6,30%, a minuse na 19,45%, Belgija ima limite od 10 do 19,5%, Italija je potrošačke kredite limitirala na 18%.
No, dok su limiti za potrošačke kredite u pravilu veći nego u Hrvatskoj, zatezne su kamate bitno jeftinije nego kod nas i u rasponu su od 5% u Njemačkoj, 8% u Francuskoj, Češkoj, Danskoj do najviših 21% u Italiji. Zatezna kamata u Hrvatskoj iznosi 12%, pa je moguće da će smanjenje ići kod te kamate.
Izvor: Večernji list
