Svaki ozlijeđeni planinar, zalutala dementna osoba, izgubljeni turist ili nastradali avanturist - novi su povod za staru priču o Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja koju je društvo vrlo spremno hvaliti i slaviti, ali ne i financijski joj valorizirati rad, piše Slobodna Dalmacija.
Vinko Prizmić, pročelnik HGSS-a, u svojem javnom apelu objavljenom u “Slobodnoj Dalmaciji” upozorava na porast broja spašavanja od 25 posto već sad u odnosu na prošlu godinu, te da je samo u posljednjih nekoliko dana spašeno desetero turista.
Unatoč porastu intervencija, "i dalje izostaje potpora turističkih i lokalnih zajednica, koje se i dalje ponašaju kao da se samo po sebi razumije da HGSS može unedogled skrbiti o turistima za nula kuna".
HGSS se, inače, financira iz državnog proračuna, proračuna državnih jedinica i vlastite djelatnosti (izrada karata i slično), ali Zakon o HGSS-u ne definira o kolikom se iznosima radi, pa oni – dok se izmjenama zakona ne odredi drukčije – mogu biti posve proizvoljno određeni.
Ljeti se, međutim, uvijek iznova ponavlja priča o spašavanju (avan)turista, a osnovni problem nije, kako se to obično percipira, nenaplaćivanje troškova spašavanja, čak ni kad su u pitanju stranci avanturisti čija je sezona climbinga, paraglidinga, brdskog biciklizma itd. u Hrvatskoj sve dulja – pravi je problem što u Hrvatskoj sigurnost nije definirana ni koncipirana kao proizvod koji se može naplatiti.
Broj korisnika “novog turizma” u svijetu raste 20 posto godišnje, a kod nas – s obzirom na to da Hrvatsku kao vrlo atraktivnu i sve poznatiju avanturističku destinaciju – i do 25 posto godišnje. Njihova sezona traje od Uskrsa do Svih svetih, i u to vrijeme GSS bilježi dvadesetak intervencija tjedno, odnosno petsto do šeststo u tijeku sezone.
I jednostavno – nema načina da se eventualno spašavanje i naplati, iako bi osiguravajuće kuće bez ikakva problema to platile. Ovako, svako spašavanje, s više ili manje angažmana ljudi i “tehnike”, kolika god da mu je cijena - nastradalog ne košta ništa.
Hrvatska na taj način, ironično rečeno, časti turiste propuštajući kroz prste desetke milijuna eura iz tržišta osiguranja, namijenjenih upravo tome da ih se naplati za ove svrhe.
Stipe Božić, alpinist svjetskoga glasa, i sam gorski spasilac, našao se prošle godine ‘s one strane spašavanja’: kao strani turist u Austriji, u planinama je doživio zdravstvene probleme. Angažirana je ekipa spasilaca, helikoptersko prebacivanje u bolnicu, ali ono što Austriju i druge europske zemlje razlikuje od Hrvatske jest to što su Božiću na kućnu adresu uredno stigli svi računi koje je on - odnosno kuće kod kojih je osiguran - uredno i platio.
Izvor: Slobodna Dalmacija
