Povodom Međunarodnog dana starijih osoba ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić izjavio je kako su stariji potencijalni kontingent radne snage.
Radna aktivnost starijeg stanovništva postat će sve važnija da bi se umirovljenicima u Hrvatskoj osigurao pristojan život s mirovinama u iznosu od 70 posto prosječne plaće, istaknuli su sudionici gerontološke tribine održane 1. listopada u Zagrebu povodom Međunarodnog dana starijih osoba, prenosi Hina.
S prosječnom dobi od 41,5 godina, hrvatsko je stanovništvo jedno od najstarijih u svijetu, rađa nas se sve manje i živimo sve duže, što traži ozbiljne zaokrete na području radnoga zakonodavstva i tržišta rada, rekao je na tribini "Mirovinska reforma i zaštita zdravlja starijih osoba", ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić te upozorio da će nam uskoro nedostajati više od 300 tisuća radnika. Jedno rješenje je uvoz radne snage, a drugo veća participacija ljudi starije životna dobi u radnom procesu, ustvrdio je ministar.
"Vrlo brzo će se stvari promijeniti, pokrenuti gospodarstvo, otvoriti nova radna mjesta. I da zaposlimo svih 350.000 sa Zavoda za zapošljavanje, još uvijek će nam nedostajati oko 300.000 radnika. Zato moramo računati na one između 50 i 70 godina, kao potencijalni kontingent radne snage", poručio je Mrsić.
S obzirom na neodrživost sustava u kojemu u Hrvatskoj sada radi milijun i 380 tisuća osoba, a umirovljenika je milijun i 250 tisuća, cilj je reforme učiniti mirovinski sustav stabilnim i do 2020. imati dva milijuna zaposlenih, rekao je ministar te se osvrnuo na kritičare mirovinske reforme koji je popularno zovu "s posla na groblje", istaknuvši da ćemo, po prognozama, duže raditi, ali i sve duže živjeti i koristiti mirovinu.
Da bi Hrvatska napredovala, ona mora imati dva milijuna zaposlenih, a da bi mirovinski sustav bio stabilan moramo postići omjer umirovljenika i zaposlenih 1:2 u korist zaposlenih, ustvrdio je.
Stoga je cilj sadašnje mirovinske reforme osigurati dostojna primanja (60 do 70 posto prosječne plaće) i onima koji će u mirovinu ići nakon 2030., jer bi im, po sadašnjim pokazateljima, mirovina iznosila svega 20 do 30 posto prosječne plaće.
Kako bi se povećao standard umirovljenika, omogućit će im se dodatni rad bez zamrzavanja mirovine. U tu svrhu povećat će se dostupnost poslova za starije,omogućiti cjeloživotno učenje, te stimulirati poslodavce da zapošljavaju radnike starije dobi.
Govoreći o aktualnoj situaciji, ministar je ponovio da će se radničke mirovine i iduće godine usklađivati s rastom troškova života i plaća, ali i da će posebne mirovine dijeliti sudbinu proračuna.
Što se tiče posebnih mirovina, istaknuo je da se za sada razmišlja samo o smanjivanju onih koje su veće od prosječne plaće (5.480 kuna), s tim da se nijedna od njih neće smanjiti na iznos manji od 5000 kuna bruto.
Poručio je i da se sasvim sigurno neće dirati one posebne mirovine koje su iznimno niske (500 do 600 kuna).
Tribina održana u Staroj gradskoj vijećnici izazvala je velik interes, a počela je vježbama razgibavanja kako bi se upozorilo na važnost tjelesne aktivnosti za zdrav život i duži radni vijek.
Izvor: Civilno društvo
