Recesija se u graditeljstvu protegnula već na četvrtu godinu, a konačni izlaz se na domaćem tržištu teško nazire. Razlozi ovakvoj situaciji u kojoj je sektor većinom su poznati, no svakako jedan od glavnih uzročnika bilo je usporavanje i manjak investicija u javnom i privatnom sektoru u hrvatskom graditeljstvu, kao i u cijelom gospodarstvu.
U protekloj godini, a i u par prethodnih, dogodilo se nekoliko ključnih stvari. Prvenstveno, valja kazati kako nije bilo investicija, pogotovo onih javnih, iako su bile planirane. Kada se govori o privatnim investicijama, za većinu ekonomskih stručnjaka tu nema dvojbi. Država nije osigurala dobru poduzetničku klimu pa privatni investitori nisu sigurni u povrat uloženih sredstava. Uz to, nisu uklonjene administrativne zapreke kod ishođenja raznih dozvola i suglasnosti. Za provedbu svega navedenoga potrebno je da cijeli sustav besprijekorno funkcionira, što do sada nije bio slučaj.
Sve ovo odrazilo se i na poslovne rezultate hrvatskih graditelja koji su bili u vrhu po nelikvidnosti te se tako oko četvrtine ukupnih neizvršenih osnova za plaćanje odnosilo na sektor graditeljstva. U proteklih nekoliko godina, točnije od kraja 2009., hrvatsko graditeljstvo zabilježilo je pad vrijednosti radova od oko 36%, dok je ukupni broj radnika smanjen za otprilike 32.000, odnosno oko 43%.
Ma kako nezahvalno bilo davati prognoze ili nagađati što će se dogoditi u budućnosti, nadamo se da će godina koja je pred nama ipak označiti početak izlaska iz krize. Iako se hrvatsko graditeljstvo posljednjih godina nalazilo u dubokoj krizi, što pokazuju prethodno spomenuti statistički pokazatelji, možda ipak postoje pozitivne naznake. Posebice ohrabruju informacije od zadnjih nekoliko dana i tjedana. Tu prvenstveno treba istaknuti ovotjedni početak izvođenja radova na novoj Zračnoj luci Zagreb vrijednog je 236 milijuna eura, kao i potpisani sporazum u Azerbajdžanu, koji bi u provedbi trebao rezultirati izgradnjom Jadransko-Jonskog plinovoda (IAP) u vrijednosti 265 milijuna eura.
Uz navedeno, pojedini statistički pokazatelji, u odnosu na drastični pad u prethodnim godinama pokazuju promjenu trenda. Primjerice, vrijednost izvršenih radova u prvom polugodištu 2013. godine veća je za 2,7% u odnosu na isto razdoblje 2012. Zatim, ukupna vrijednost novih narudžbi u prvom polugodištu 2013. godine manja je za samo 1% u odnosu na isto razdoblje 2012., kao što je i ukupni broj završenih i nezavršenih stanova u prvoj polovici 2013. godine koji je samo za 1,3% manji nego u istom razdoblju 2012. Kao pozitivni trend u sektoru graditeljstva RH može protumačiti i podatak da, iako je došlo do pada broja pravnih osoba od 8,9%, pozitivno to što pri tome ima gotovo 6,7% više aktivnih tvrtki.
Još nekoliko bitnih okolnosti utjecat će na daljnju promjenu trenda sektora u pozitivnom smjeru. Iako su to prvenstveno spomenute investicije, trebat će se također riješiti problem nenaplaćenih potraživanja. Poduzete mjere Vlade i Ministarstva financija, posebice postupak predstečajne nagodbe, počele su davati prve učinke te tako pozitivno utjecati na gospodarsko tržište, iako se valja upitati je li ovaj postupak korektan u odnosu na sve ostale pravne osobe koje su poslovale u skladu s propisima. U svakom slučaju, tvrtke su se počele rješavati svojih dugova, a time se ujedno smanjuje i javni dug. U posljednjih nekoliko mjeseci svjedočimo početku normalne komunikacije dužnika i vjerovnika koji se u nekim slučajevima dogovaraju o plaćanju obveza i bez predstečajne nagodbe. Jednako tako, čini se da je Vlada RH postala svjesna da je nužno zaustaviti trend otpuštanja stručne radne snage, jer je isti najvrjedniji dio svakog gospodarskog sektora, posebice graditeljstva i preduvjet je bilo kakvog napretka.
I druge okolnosti koje su izvan sektora graditeljstva, utjecat će na trend rasta, odnosno pada, a i odrediti kojim će putem hrvatsko graditeljstvo krenuti u budućnost. Pitanje rješavanja administrativnih zapreka, kao i druge aktivnosti, odnosno gospodarske mjere Vlade RH, npr. politika poreza, liberalizacija poduzetništva, monetizacija autocesta, imat će utjecaj na stanje u graditeljstvu i gospodarstvu općenito. Nadalje, preduvjeti za poboljšanja, osim uklanjana barijera i stvaranja poduzetničke klime, bit će ulaganja u one projekte koji koriste izuzetan geopolitički položaj Hrvatske.
U svakom slučaju, na potezu je država. Za oporavak sektora graditeljstva, kao i za oporavak cijelog gospodarstva RH, potreban je cijeli niz preduvjet. Mnogo toga ovisit će o uspjesima Vlade RH, odnosno resornih ministarstava, a i od pozicije koju će RH ostvariti sada kada je članica EU.
Izvor: Profitiraj.hr
