Vlada je nedavno javnosti predstavila dio mjera kojima planira smanjiti deficit u sljedeće tri godine kako bi on pao na 2,7 posto BDP-a, koliko je predložila Europska komisija.
Sljedeće godine deficit se mora smanjiti za najmanje tri milijarde kuna u odnosu na onaj koji je Vlada predvidjela proračunom, a kasnije prilagodba mora biti još veća, piše Novi list.
Hrvatska narodna banka nedavno je napravila analizu mjera koje su provodile članice EU, njih 25, kroz Proceduru prekomjernog deficita.
Ta je analiza pokazala da su na prihodovnoj strani prevladavale mjere poput povećanja PDV-a i trošarina, što su učinile primjerice Mađarska, Češka, Litva, Latvija, Slovenija, uvođenje ili povećanje poreza na imovinu, kako je to bilo u Češkoj ili Latviji. Svi oni nastojali su povećati i poreznu disciplinu, odnosno poboljšati naplatu poreza, doprinosa, trošarina.
Na udaru socijala, zaposlenici, umirovljenici...
Ni na rashodovnoj strani članice Unije, osobito one koje su bile ili jesu u sličnoj situaciji kao Hrvatska, nisu imale puno prostora za primjenu novih rješenja.
Uglavnom su stradale socijalne naknade, smanjivane su kapitalne investicije, ograničavane su pojedine stavke proračuna, poput materijalnih rashoda, a zemlje poput Slovenije, Bugarske i Češke odlučile su se i za smanjenje plaća u javnom sektoru i za smanjenje ili zamrzavanje mirovina.
Izvor: Danas.hr
