Ministar financija Slavko Linić nedavno je ustvrdio da je Hrvatska jedna od zemalja EU s najmanjim poreznim opterećenjem, dok analiza poslodavaca pokazuje upravo suprotno, da po tom kriteriju Hrvatska zauzima sam vrh europske ljestvice.
Sudeći prema najnovijoj analizi Instituta za javne financije, prostora za daljnje povećanje poreza nema jer iznos koji se prikupi već nadilazi porezni kapacitet zemlje.
"Zato daljnje povećanje poreza može samo voditi do neželjenih ekonomskih poremećaja i daljnjeg narušavanja konkurentnosti zemlje", kaže Marina Kesner-Škreb u osvrtu “Je li Hrvataksa dosegnula porezni maksimum?”
Linić u pravu za BDP
Ako se gleda samo udjel ukupnih poreza u BDP-u, onda je ministar Linić u pravu. Taj udjel u Hrvatskoj iznosi 32,9 posto BDP-a, dok je prosjek za EU27 36,4 posto, pa bi prema tom kriteriju Hrvatska mogla još povećavati poreze. Međutim, ekonomisti smatraju da samo taj kriterij ne govori mnogo te da mu treba dodati i druga obilježja: ekonomska, institucionalna i demografska ograničenja. Na taj način dolazi se do izračuna poreznog kapaciteta zemlje, odnosno maksimalnog iznosa poreza koji može platiti u odnosu na svoja ograničenja.
Vrlo opsežnu analizu na tu temu proveli su analitičari Svjetske banke koja je objavljenja u radu “Tax Capacity and Tax Effort” 2012., a obuhvaća usporedbu 110 zemalja prema plaćenim porezima u razdoblju od 1994. do 2009. Kada je riječ o zemljama EU, vidljivo je da ih 14 ima poreze koji nadilaze njihove kapacitete: predvode Malta i Cipar, slijede Francuska, Italija i Belgija, a Hrvatska je na šestome mjestu. S druge strane, stanovnici polovice ostalih zemalja EU plaćaju manje poreze od stvarnih kapaciteta svojih ekonomija, a među njima su Njemačka i Švicarska.
Ono što negativno utječe na porezni kapacitet, što je Svjetska banka uračunala u svoju metodologiju, su stopa ovisnosti starijeg stanovništva, što znači da zemlja ima niži udio produktivnog stanovništva u porezima, te udio poljoprivrednog stanovništva, a on podrazumijeva nižu poreznu osnovicu te kvalitetu administracije i indeks korupcije. Niti jedan od tih pokazatelja Hrvatskoj ne ide u prilog.
Kvaliteta institucija
Ako zemlja ima velik broj ovisnog stanovništva, a Hrvatska ima jednu od najnižih stopa zaposlenosti i veliki broj onih koji o njima ovise, procjenjuje se da će to loše utjecati na buduće prikupljanje poreza.
Također, imajući u vidu da je poljoprivredni sektor teže oporezivati, a on je u Hrvatskoj velik, to znači da će i njihov doprinos u prikupljenim porezima biti manji. S druge strane, zemlja koja ima bolju kvalitetu institucija, učinkovitiju birokraciju i manju korupciju, može potencijalno povećati poreze, bez dodatnog tereta za ekonomiju.
Uvjeriti građane
Ako zemlja ima veće porezne kapacitete od onog što može podnijeti, bilo bi za očekivati da u sređivanju javnih financija veći naglasak stavlja na smanjenje rashoda. Međutim, to je mnogo teže.
"Političkim strukturama teže je smanjivati javne rashode nego povećavati poreze jer se porezi uglavnom odnose na brojne i prilično raspršene ekonomske subjekte. Velik broj onih koji snose relativno mali teret poreza se teško organizira u grupe koje se mogu oduprijeti odlukama Vlade", navodi Kesner-Škreb. Ona smatra da bi umjesto povećanja poreznih stopa i uvođenja novih poreza trebalo poboljšati učinkovitost ubiranja poreza, pojednostaviti procese i procedure te veći naglasak staviti na poreze koji manje koče rast gospodarstva.
Da bi više smanjivala rashode, međutim, Vlada bi morala biti u stanju uvjeriti građane da je to nužno i da će imati pozitivan učinak na ekonomiju u budućnosti. Ministar Linić, međutim, radije govori da Hrvatska nije osobito opterećena porezima i da ima još mnogo prostora za njihovo povećanje.
Izvor: Jutarnji list
