Povjerenstvo za suzbijanje neprijavljenog rada, čije je osnivanje na sjednici Vlade prošloga četvrtka najavio Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskoga sustava, novo je tijelo koje bi se trebalo uhvatiti u koštac s radom na crno.
On je u Hrvatskoj udomaćen i gotovo neiskorjenjiv, a godinama se, što proizvoljno, što uz statističke pokazatelje, govorilo kako se njegov udjel kreće 30 posto.
Možda će tek utješno zazvučati razmišljanje Marka Krištofa, ravnatelja Državnog zavoda za statistiku, koji je za domaće medije rekao kako drži da je ta brojka manja, dijelom zbog pogrešne metodologije obuhvata podataka. Pa prema definiciji nepokrivene ekonomije, one koju službena statistika nije uspjela istražiti, Krištof iznosi podatak da ona u nas iznosi oko deset posto.
No, kada se razgovara s obrtnicima i na upit što im najviše smeta, ne libe se odgovoriti kako ih uništava konkurencija koja radi na crno. Automehaničari koji u sumnjivim garažama popravljaju automobile, frizeri koji dolaze na kućne adrese ili pak vodoinstalateri koji fušare... siva ekonomija je nešto o čemu se šuti, ali je i dalje sveprisutna.
Prema objavljenim materijalima, austrijski ekonomist Friedrich Schneider smatra kako je siva ekonomija važan socijalni amortizer jer poboljšava životni standard običnog čovjeka. “Ljudi, naime, ne rade na crno da bi novac stavljali na stranu, nego da bi preživjeli”, pojašnjava. To je posebno izraženo u manje razvijenim i bivšim komunističkim državama. Unutar Europske unije, prema dostupnim podacima, najviše “neslužbenog gospodarstva” ima u tri bivše komunističke zemlje. Riječ je o Bugarskoj i Rumunjskoj, a treća je - Hrvatska.
Ne čudi, dakle, što se Vlada ponovno hvata u borbu protiv sive ekonomije. To je uostalom i u smjernicama Unije. Novo povjerenstvo bit će sastavljeno od predstavnika nadležnih ministarstava i zavoda.
- Potreba da se formira međuresorno povjerenstvo proizlazi iz potrebe da moramo rješavati problem interdisciplinarnim pristupom i vrlo jakom međuresornom suradnjom, koordinacijom mjera i aktivnosti nadležnih tijela, a ono je ujedno i odgovor RH na obveze koje proizlaze iz preporuka Vijeća EU o nacionalnom programu reformi u Hrvatskoj - najavio je ministar Mrsić.
Početkom godine iz Vlade je najavljeno kako će 2014. biti godina borbe protiv rada na crno, uveden je besplatni telefon (0800 4949) na koji se mogu prijaviti nepravilnosti. Proljetos su se aktivno pratili rezultati telefonskih dojava, a potom su neke druge teme stavile borbu protiv rada na crno u drugi plan.
Izvor: Glas-slavonije.hr
