Prekvalifikacije su izrazito korisne za osobe bez srednjeg obrazovanja, a određen učinak imaju i na sudionike sa stečenim srednjim obrazovanjem.
Obrazovanje nezaposlenih osoba za potrebe tržišta rada uključuje programe stručnog osposobljavanja, prekvalifikacije i stručnog usavršavanja. O razini obrazovanja ovisi u koju od navedenih aktivnosti će nezaposlena osoba biti uključena, a samo trajanje se razlikuje ovisno o vrsti programa, kazali su za Danas.hr iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
- U prvih 8 mjeseci 2014. godine, u mjere obrazovanja nezaposlenih novouključeno je ukupno 1.171 osoba.
- U 2013. godini u mjere obrazovanja nezaposlenih organiziranih od strane HZZ-a (uključujući i lokalno inicirane projekte) bilo je uključeno 1.768 osoba, te 287 zaposlena osoba.
- U prvih 8 mjeseci 2014. godine, u mjere obrazovanja nezaposlenih novouključeno je ukupno 1.171 osoba, a potpore za usavršavanje pružene su i 31 zaposlenoj osobi, ističu u HZZ-u.
- U 2013. godini nezaposlene osobe završavale su programe za ukupno 57 različitih zanimanja.
- Šest mjeseci nakon izlaska iz programa obrazovanja u 2012. ili 2013. godini 31% sudionika je bilo zaposleno.
U 2013. godini nezaposlene osobe bile su završavale programe za ukupno 57 različitih zanimanja, od kojih su najbrojnija bila:
- zaštitar osoba i imovine (301 – 63% zaposleno nakon 6 mjeseci),
- zavarivač (82 – 49% zaposleno nakon 6 mjeseci),
- pomoćni konobar (59 – 14% zaposleno nakon 6 mjeseci),
- zaštitar objekata (57 – 47% zaposleno nakon 6 mjeseci),
- kuhar (47 – 28% zaposleno nakon 6 mjeseci),
- pomoćni kuhar (44 – 16% zaposleno nakon šest mjeseci), te
- monter cjevovoda (37 – 30% zaposleno nakon 6 mjeseci).
U druge obrazovne programe bilo je uključeno manje od 30 osoba.
Ove godine obrazovanje nezaposlenih koje provodi HZZ provodi se i financira u okviru projekta financiranog iz EU fondova te je usmjereno isključivo na dugotrajno nezaposlene osobe (najmanje 6 mjeseci u evidenciji nezaposlenih), te osobe koje su u nezaposlenost ušle uslijed viška radnika (otkaz zbog tehnološkog viška, poslovno-uvjetovanih otkaza), ističu u HZZ-u.
Nova kvalifikacija ne poništava staru te poslodavac ne može zanemariti postojeću svjedodžbu, kažu iz HZZ-a. Međutim, evaluacijom iz 2011. godine ustanovljeno je da prekvalifikacije u pravilu ne pomažu nalaženju posla osobama sa stečenim visokim obrazovanjem.
Stoga o razini obrazovanja ovisi u koju od navedenih aktivnosti će nezaposlena osoba biti uključena, pa se tako osobe sa završenom osnovnom školom uključuju u programe stručnog osposobljavanja, u kojima osobe stječu praktične vještine (npr. pomoćni konobar, zavarivač…).
U programe prekvalifikacije uključuju se osobe koje imaju najmanje završenu trogodišnju srednju školu, jer tu je riječ o stjecanju novog zanimanja (npr. kuhar, strojarski tehničar…). Stručna usavršavanja su specijalizirani programi obrazovanja unutar struke (npr. kuhar nacionalnih jela, autocad operater…).
Sve osobe koje se uključuju u obrazovne programe u 2014. godini moraju biti ili najmanje 6 mjeseci u evidenciji Zavoda ili biti osobe prijavljene u evidenciju uslijed viška radnika.
U programima obrazovanja nezaposlenih sudjeluju osobe iz svih dobnih skupina. Među sudionicima iz 2013. godine, 889 ih je bilo mlađe od 29, njih 723 između 30 i 49, a 156 ih je bilo starije od 50 godina. U odnosu na opći broj nezaposlenih obuhvat je bio najveći među osobama srednje dobi. S obzirom na razinu obrazovanja, 231 ih nije završilo srednje obrazovanje, 1.345 sudionika imalo je srednje obrazovanje, a tek je 156 visokoobrazovanih sudjelovalo u ovom tipu mjera.
Evaluacijom iz 2011. godine ustanovljeno je da su prekvalifikacije izrazito korisne za osobe bez srednjeg obrazovanja, a određen učinak imaju i na sudionike sa stečenim srednjim obrazovanjem, zaključuju u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje.
Izvor: Danas.hr
