Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar gostovao je u četvrtak navečer u emisiji Pressing N1 televizije.
Ministar je izrazio svoje mišljenje o trenutnim problemima u HNS-u, govorio je o rezovima u zdravstvu, a ponudio je i pragmatično rješenje za hrvatski problem "odljeva" mozgova.
Mornar je napomenuo kako nema mnogo navigacijskog prostora za uštede u budžetu svojega ministarstva.
"To je naša stvarnost i s tim moramo živjeti. Svjestan sam da država košta više nego što zaradi, ali mislim da se ne treba štedjeti na znanosti i obrazovanju. Mi smo štedjeli gdje smo mogli... Moj manipulativni prostor je mali. Budžet nam je 11 milijardi i 550 milijuna kuna. Od toga, devet milijardi i 600 milijuna otpada samo na plaće, a dio ode na socijalna davanja. Ostane mi jedva milijarda kuna za nešto napraviti. Brzih rješenja nema. Treba analizirati sustav, poduzeti korake, a to se ne može u 24 sata", komentirao je.
Rješenje za "odljev mozgova"
Govoreći o problemu "odljeva mozgova", ministar Moran branio je neke od svojih pozicija u pogledu životnog puta mladih ljudi koji završe fakultet u Hrvatskoj.
"Grubo zvuči, ali znanje košta i mjerljivo je. Percepcija da je obrazovanje besplatno je štetno jer što je besplatno ne vrijedi", istaknuo je Mornar.
"Smatram da bi bilo razumno da se studentima koji se školuju na račun države uvede obveza da ostanu neko vrijeme u Hrvatskoj ili da vrate novac ako odu van. To su napravile puno demokratičnije zemlje nego Hrvatska, kao Engleska na primjer. Meni bi to bilo razumno. Jasno je da su neki protiv. Meni se čini da je etično da čovjek u kojeg se uložilo 200, 300, 400, 500, 600 tisuća kuna, koliko košta prosječni studij, da bar kroz porez vrati dio tog novca. ja bih da se svakom studentu izda račun koliko košta godina i da na računu piše da je sto posto platila država", zaključio je ministar Mornar.
Trebali bi moći pokrenuti start-up
Odgovarajući na pitanje o tome što mladima preostaje, kada u Hrvatskoj ne mogu naći posao nakon fakulteta, Mornar je istaknuo kako smatra da bi svaki student tijekom studija trebao dobiti toliko znanja koliko će mu biti dovoljno da može sam pokrenuti start-up.
Oštro je kritizirao bolonjski sustav studiranja, ističući kako je apsurdno da toliko studenata nastavlja studij nakon završenog preddiplomskog obrazovanja na fakultetima.
Svoje mišljenje o ovoj tvrdnji možete podijeliti s nama i na Facebook profilu portala MojPosao.
Apsolvent odgovorio ministru
Leon Kulier, mladi apsolvent Poslovne ekonomije pri Sveučilištu u Rijeci, obratio se Indexu otvorenim pismom, u kojemu iznosi svoje ogorčenje zbog izjava koje je dao ministar znanosti:
"Cijenjeni ministre,
Obraćam Vam se kao individua koja shvaća važnost kvalitetnog obrazovanja i besplatnog obrazovanja te nemjerljivu dužnost njegove primjene u društvu u kojem živimo. Moje ime je Leon Kulier, prije godinu dana sam apsolvirao Poslovnu ekonomiju pri Sveučilištu u Rijeci, bio sam stipendista Erasmus Mundus programa Europske komisije te također punih četiri godine primatelj državne stipendije. Nakon završetka fakulteta Hrvatska je već petu godinu za redom bila u recesiji, gospodarstvo je tonulo, nezaposlenost se dizala u nebesa, a optimizam da dolaze neki bolji dani nestao.
Posao u struci u manje od mjesec dana
Oca političara nemam, nisam član nijedne stranke, a pronalazak posla u kojem bih se mogao dalje profesionalno usavršavati i napredovati, u Hrvatskoj nije bilo. Motiviran da nađem posao, napustio sam brod koji tone i zaputio se u Njemačku. Nakon šest poslanih molbi i manje od mjesec dana od dolaska u Njemačku, zaposlio sam se kao projektni koordinator u njemačkom osiguranju.
Ako se pitate zašto Vam pišem, znajte da me na to natjerala gorčina, muka i razočarenje čitanja teksta napisanog povodom Vaših izjava u emisiji „Pressing“ televizije N1, emisiji u kojoj je gostovao iznimno „uspješan“ ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar.
Dragi ministre, Vaša stvarnost se jako razlikuje od hrvatske stvarnosti. Da znanje košta i da je mjerljivo nije novost. Ali Vaša izjava „besplatno obrazovanje je štetno jer što je besplatno ne vrijedi“, ostavila me ogorčenim. Kada nas već uspoređujete s jednom Finskom, očito je da nemate znanja kakav je tamo sustav obrazovanja. Da li ste upoznati da je u Finskoj, koju spominjete kao primjer, studiranje u potpunosti besplatno! Njihov sustav studiranja je primjer svim državama u svijetu, a njihove diplome su jedne od najvrjednijih i najcjenjenijih. Imaju visok standard obrazovanja, a to se može zahvaliti opremljenosti obrazovnih ustanova. Laboratoriji su im vrlo dobro opremljeni, zgrade su moderne i funkcionalne, a studentske pogodnosti odlične. Naime ministre, studenti si sami osmišljavaju rasporede i planove ispitivanja, a za eventualnu pomoć mogu se javiti studentskim savjetovalištima i profesorima iako im je studij besplatan. Država ulaže. Njemačka vam je također odličan primjer da kvalitetno visoko obrazovanje može biti besplatno za sve. Njemačka senatorica ministarstva obrazovanja Dorothee Stapelfeldt, izjavila je da su školarine društveno nepravedne, da posebno obeshrabruju za studiranje mlade koji nemaju tradicionalnu obiteljsku akademsku pozadinu te da ne žele visoko obrazovanje koje će ovisiti o bogatstvu roditelja.
I politike ministra su itekako mjerljive
Kad biste samo znali ministre što se sve može u 24 sata zvučalo bi vam vjerojatno apsurdno ali moguće. Vaši radni dani prolaze kao što rekoste "taktički", bez ikakvih pomaka i rezultata. Ja vas otvoreno pitam zar ne mislite da bi bilo recimo razumno kad bi se svakom ministru na kraju svog mandata izdao račun koliko nas je koštao i da na računu piše da su sto posto platili građani, porezni obveznici? Politika ministra košta i njeni rezultati su itekako mjerljivi. A za one koji nisu svoj mandat obavili do kraja i koji imaju negativne rezultate predlažem neka vrate novac. Eh to bi bilo razumno ministre...
I kao ministar obrazovanja trebali biste znati sljedeće:
- da Bolonjski sustav studiranja ne postoji. Postoji Bolonjski sustav obrazovanja, koji se prije svega temelji na sustavu ocjenjivanja (a ne studiranja) i stvaranju kompatibilnog i koherentnog sustava visokog obrazovanja,
- Finska i Engleska su miljama daleko od vaše percepcije. Ne samo u segmentu visokog obrazovanja već i u svim ostalim segmentima.
- Znanje nije i ne smije biti skupo koliko god vam to grubo zvučalo. Znanje ministre nije moć kao što to Vaš prethodnik tvrdi. Znanje je moć tek u onom trenutku kada tomu pridodamo određenu akciju i to znanje primijenimo. Vi ne poduzimate apsolutno ništa da mladi svoje znanje primjenjuju. Zbog toga i imate toliki „odljev mozgova“.
Vama je i apsurdno da toliki broj studenata nastavlja studij na diplomskoj razini. Kad biste se više orijentirali da sa svojim kolegom ministrom pokrenete gospodarstvo, stvorite investicijsku klimu i potaknete otvaranje novih radnih mjesta vjerujte da bi se to što je vama sada apsurdno prestalo biti pravilo. Međutim tu postoji jedan krucijalni problem i u samom sustavu obrazovanja. Sada ja Vama nudim svoje znanje besplatno.
Usklađivanje tržišta rada i obrazovnog sustava
Kao ministar pretpostavljam da ste upoznati što je sustav visokoškolskog obrazovanja prema binarnom modelu. Ako ne, onda ukratko, ono podrazumijeva organiziranje i izvođenje stručnih studija od strane visokih škola ili veleučilišta te sveučilišnih studija od strane sveučilišta s fakultetima. Ustrojavanje takvog sustava rezultat je potreba tržišta rada za visokoobrazovanim stručnjacima koji posjeduju stručno znanje koje mogu vrlo brzo primijeniti u struci te na taj način doprinijeti konkurentnosti, razvoju određene regije, a time i gospodarstva u cjelini što se nadam da je zajednički interes Vas i Vaše vlade. Zemlje Europske Unije u kojima je samostalni sustav stručnih studija već odavno vrlo razvijen, kao što su Austrija, Njemačka, Finska, Nizozemska, Belgija, Danska, Norveška, Irska i dr., potiču otvaranje novih stručnih visokih škola i veleučilišta , njihovu veću regionalnu disperziju i suradnju s regionalnim gospodarstvom.
Kaskamo za europskim prosjekom
Na stručnim studijima u EU studira oko 70% od ukupnog broja studenata. U Hrvatskoj je udjel studenata stručnih studija u ukupnom broju studenata oko 30%. Do danas sveučilišni studiji u Hrvatskoj izazivaju veći interes kod studenata, a stručni su studiji marginalizirani. Zapitajte se ministre zbog čega je to tako. U Hrvatskoj je iz godine u godinu trend smanjenja studenata koji završavaju stručne studije. (Statistički ljetopis 2013) Uvođenje takvog modela je nužno. I to Vam je razlog zašto toliki broj studenata nastavlja studij na diplomskoj razini.
Vaše optužbe kako studenti puno koštaju su apsurdne - školovani građani, koji znaju misliti i koristiti demokratske strukture društva jedina su garancija pravedne raspodjele novca poreznih obveznika. Da su studenti u svakom pogledu budućnost nacije u jednom zrelom društvu ne bi trebalo biti sumnje jer znanje je ono najvrjednije u što se treba ulagati.
S poštovanjem,
Leon Kulier
Izvor: Index.hr
