Lalovac je najavio susret s guvernerom HNB-a Borisom Vujčićem i predsjednikom Vlade Zoranom Milanovićem.
Ministar financija Boris Lalovac izjavio je, nakon sastanka s bankarima, da su oni spremni pomoći u rješavanju problema u kojima su se našli njihovi klijenti - dužnici s kreditima u švicarskim francima.
Lalovac je izjavio i da očekuje da će bankari, nakon međusobnih i konzultacija sa svojim pravnim službama, izići sa zajedničkom ponudom rješenja, piše Jutarnji list.
Dodaje da su se sudionici sastanka složili da treba tragati za rješenjem koje će biti dugoročno i koje će zaštiti dužnike u francima od oscilacija tečaja švicarske valute.
Pritom je spomenuo mogućnost da se krediti u francima konvertiraju u euro ili kunu.
Iznio je podatak da su u Hrvatskoj krediti u francima uzeti za kupnju 58.000 stambenih jedinica.
Lalovac je najavio da će se tijekom dana susresti s guvernerom HNB-a Borisom Vujčićem i predsjednikom Vlade Zoranom Milanovićem, koji su se, kako je rekao, također aktivno uključili u rješavanje problema.
Lalovac još kaže kako je važno usuglastiti rješenje što prije, kako dužnici ne bi bili oštećeni već prilikom plaćanja sljedeće rate.
Idući sastanak s bankarima, po riječima ministra, trebao bi se održati za tjedan dana, a na njemu bi trebali biti i predstavnici Udruge Franak.
Tečaj franka utječe na živote 200 do 300 tisuća hrvatskih građana
Švicarska narodna banka (SNB) u četvrtak je odustala od obrane minimalnog tečaja od 1,20 franaka za euro, nakon čega je cijena 'švicarca' skočila prema euru oko 16 posto, između 1 i 1,02 franka za euro.
Pritom je na tečajnici Hrvatske narodne banke utvrđenoj u četvrtak tečaj franka skočio prema kuni za 15,7 posto, na 7,3984 kune.
Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), ukupni iznos kredita vezanih uz švicarski franak krajem rujna prošle godine bio je 23,7 milijardi kuna, a više od 92 posto se odnosi na kredite stanovništvu, prvenstveno stambene.
Prema procjenama Udruge Franak, u Hrvatskoj ima oko 60.000 kredita u 'švicarcima', pa bi, smatraju, jačanje franka moglo utjecati na živote otprilike 200 do 300 tisuća građana Hrvatske.
Izvor: Jutarnji list