Velika većina građana, njih 80 posto, podupire smanjenje deficita, pri čemu se samo njih 23 posto protivi smanjenju broja općina i gradova, a 29 posto smanjenju broja zaposlenih u državnoj upravi, kao mjeri smanjenja proračunskih rashoda.
U utorak je predstavljena Udruga poreznih obveznika Lipa koja se zalaže za smanjenje poreza i povećanje odgovornosti u trošenju novca poreznih obveznika.
Udrugu Lipa predstavio je jedan od osnivača Davor Huić, o istraživanju je govorio ekonomski analitičar Velimir Šonje, dok je završnu riječ i komentar na istraživanje dao Dragan Bagić, sociolog s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Paralelno s predstavljanjem Udruge javnosti predočeni su i rezultati istraživanja o stavovima birača o ekonomskim pitanjima kao uvod u izbornu godinu.
Istraživanje stavova birača o ekonomskim temama i politikama, koje je provela agencija Ipsos Puls, pokazalo je kako među biračima, za razliku od percepcije koja trenutno vlada u javnosti, postoji visoki stupanj potpore reformama u smislu rezova u proračunu. Velika većina građana, njih 80 posto, podupire smanjenje deficita, pri čemu se samo njih 23 posto protivi smanjenju broja općina i gradova, a 29 posto smanjenju broja zaposlenih u državnoj upravi, kao mjeri smanjenja proračunskih rashoda.
Rezultati istraživanja prikazani su prema glasačima pojedinih stranaka, a zanimljivo je da su razlike u stavovima simpatizera pojedinih stranaka minimalne. Tako se pokazalo kako nešto veći broj glasača i simpatizera ORaH-a nego drugih stranaka smatra da je politika štednje štetna za razvoj (najmanji udjel takvih je u HDZ-u).
Kako je istaknuo Šonje, istraživanje je pokazalo kako su hrvatski građani generalno protržišno orijentirani. Međutim, hrvatski birači su izrazito antitržišno orijentirani kada je riječ o liberalizaciji tržišta rada.
"Političke elite ponekad misle da su građani previše antitržišno orijentirani pa im pokušavaju podilaziti", kazao je Šonje te je dodao kako je istraživanje pokazalo da je većina ispitanih protiv povećanja poreza, ali i da se velika većina zalaže za prodaju državne imovine.
"Bilo bi pogrešno zaključiti da se među glasačima i simpatizerima Oraha nalaze pretežno oni koji se uvijek najviše protive povećanju poreza i doprinosa. Kada je u pitanju porez na imovinu, najviše zagovornika pronalazimo u Orahu, a najmanje u HDZ-u. SDP i OraH se najviše zalažu za uvođenje poreza na imovinu. Veliki je broj onih koji se protive rezovima u zdravstvenom i obrazovnom sustavu. Birači Hrvatske i dalje traže jaku socijalnu državu", zaključio je Šonje.
"U Hrvatskoj postoji duga povijest nerazumijevanja reformi. One su neka vrsta mitskog pojma u hrvatskoj politici zadnjih 20 godina. Reforme su provođene većinom na formalno - pravnoj razini, usmjerene ispunjavanju formalnih preduvjeta", kazao je Bagić i dodao kako građani žele neke benefite socijalne zemlje.
"Većina ključnih problema na strateškoj razini nisu vezana za svjetonazorska, moralna pitanja, već za perspektivu. Traje bitka oko toga što će biti ključno na sljedećim izborima", kazao je Bagić.
Švaljek: Kada političari govore o bolnim rezovima, imam osjećaj da će ih boljeti više nego građane
Na pitanje jesu li političari spremni na rezove samo kad ih se pritisne, iz publike je odgovorila zamjenica gradonačelnika Zagreba Sandra Švaljek.
"Čisto smanjenje potrošnje ne bi trebalo samo po sebi smatrati reformom. Došlo je do toga da je središnja razina vlasti smanjila razinu prihoda jedinicama lokalne samouprave. Ali kada dođe impuls od vanjskog autoriteta, onda se lakše krene u tu vrstu reforme. Kada političari govore o bolnim rezovima, ja imam osjećaj da će ti rezovi više boljeti njih nego građane", kazala je Švaljek, za što je dobila snažan pljesak publike.
Izvor: tportal.hr
