U Hrvatskoj 66 od 100 mladih u dobi do trideset godina živi s roditeljima, i po tome je naša zemlja na samom dnu ljestvice zemalja Europske unije, koja pokazuje koliko su mladi samostalni.
Hrvatska je na 22. mjestu, a veću ovisnost odrasle djece o roditeljima, kako navodi Eurofond u istraživanju o socijalnom statusu mladih u Europi, imaju samo Slovenija, Slovačka, Cipar, Italija i Malta, premda noviji podaci koje je objavio Eurostat pokazuju kako je Italija malo ispred Hrvatske.
Najveći uzrok privrženosti mladih roditeljima svakako je gospodarska situacija. Dokazuju to podaci kako je prije krize, 2007. godine, u Hrvatskoj 62 posto mlađih od 30 godina živjelo kod roditelja. Kriza je taj postotak značajno izmijenila, baš kao i u cijeloj Uniji, gdje je u prosjeku 48 posto mladih kod roditelja, dok je prije krize kod roditelja živjelo njih 44 posto. Najveći porast broja mladih ovisnih o roditeljima ima Mađarska - 36 posto, Slovenija - 21 posto, Litva i Poljska.
Istraživanja pokazuju i kako velik broj mladih koje žive s roditeljima imaju problema s neimaštinom. Najmanje siromašnih mladih ima Luksemburg, samo dva posto. U Hrvatskoj se oko 12 posto mladih može okarakterizirati siromašnima, što je odlično u usporedbi s Bugarskom i Rumunjskom, gdje se gotovo polovina mladih suočava s neimaštinom. Međutim, u te dvije zemlje s roditeljima živi trećina mladića u dobi od 25 do 29 godina, kao i četvrtina djevojaka.
Sasvim je jasno kako je najveći uzrok vezanosti mladih osoba za roditeljski dom gospodarska situacija u Hrvatskoj, odnosno nedostatak posla. To u praksi izgleda tako da mlada osoba nakon završene škole nema posao i stabilne prihode da bi se uopće mogla osamostaliti. I mnoge mlade obitelji nemaju dostatne prihode da bi mogle plaćati najam stana i ostale troškove života. No, ovi podaci i primjeri Rumunjske i Bugarska pokazuju kako ekonomska pitanja nisu presudna jer mnogi mladi u Hrvatskoj ne odlučuju se na samostalnost čak i ako imaju potrebnu financijsku neovisnost o roditeljima.
Kriv je mentalitet?
Direktorica i suvlasnica osječke agencije za posredovanje u prometu nekretnina Ljiljana Dimitrijević kaže za Glas Slavonije kako je naš mentalitet takav da djecu 'šlepamo' dugo i nakon školovanja uz stav kako 'ćemo vam pomoći da vam ne bude teško kao nama'.
Tako nerijetko roditelji sami kupuju stan svojoj djeci jer je uobičajen stav kako je u nas normalno da svatko živi u stanu čiji je vlasnik, a da je biti obiteljski čovjek i podstanar gotovo sramotno.
Primjer bogate Švicarske govori sasvim suprotno. U toj zemlji, prema podacima Eurostata iz 2011. godine, manje od 44 posto građana živi u svojoj nekretnini. U Njemačkoj nešto više od polovice građana živi u svome stanu ili kući. Najveći udio vlasnika stambenih nekretnina je u Rumunjskoj - 96,6 posto, zatim dolazi Litva gdje 92,3 posto građana živi u vlastitom stambenom prostoru, a odmah iza njih je Hrvatska s udjelom od 92,1 posto. U Austriji svoj stan ili kuću u kojoj živi ima 57,5 posto stanovnika, Nizozemska 67,1 posto, a Velikoj Britaniji 67,9 posto.
Izvor: Danas.hr
