Prema neslužbenim informacijama, samo bi Njemačka, Austrija i Velika Britanija mogle zadržati zabranu zapošljavanja za hrvatske radnike nakon 1. srpnja 2015. godine.
Kad smo ušli u EU, dvogodišnje ograničenje rada bez radnih dozvola uveli su:
- Grčka
- Francuska
- Njemačka
- Nizozemska
- Cipar
- Austrija
- Velika Britanija
- Slovenija
- Belgija
- Španjolska
- Luksemburg
- Italija
- Malta
Ministar rada Mirando Mrsić nada se da će većina zemalja ukinuti tu zabranu, no konačna odluka bit će poznata u lipnju.
Zadrže li Njemačka, Austrija i Velika Britanije radne dozvole, ta će odluka trajati još tri godine, uz mogućnost produljenja na još dvije godine. No i sada hrvatski radnici probijaju te barijere, posebno u Njemačkoj koja ima niz deficitarnih zanimanja pa dopušta rad stranaca.
Prema podacima njemačke Savezne agencije za zapošljavanje (Bundesagentur für Arbeit), lani je:
- 23.435 hrvatskih državljana dobilo dozvolu za rad u nekoj od njemačkih pokrajina
- 7.023 radnika iz Hrvatske dobila su pravo na neograničen pristup tamošnjem tržištu rada
- 16.412 radnih dozvola izdano na određeno vrijeme, za sezonske ili poslove vremenski određenog karaktera (u građevini i poljoprivredi)
- 5.184 zahtjeva iz Hrvatske su odbijena
Većina radnih dozvola izdana je za poslove u:
- građevinarstvu - 28%
- turuzmu, hotelima i restoranima - 5%
- zdravstvenom sektoru - 3,9%
Hrvatima od ulaska u EU radne dozvole nisu potrebne za zaposlenje u:
- Portugalu
- Poljskoj
- Švedskoj
- Rumunjskoj
- Mađarskoj
- Irskoj
- Slovačkoj
- Češkoj
- Danskoj
- Finskoj
- Estoniji
- Litvi
- Latviji.
Još nema službenih podataka koliko se Hrvata zaposlilo u tim zemljama, a neslužbeno se čuje da puno mladih odlazi u Irsku i skandinavske zemlje. Lani se 3.500 nezaposlenih odjavilo s hrvatske burze rada jer su našli posao u inozemstvu.
Ministar Mrsić kazao je nedavno da je iz razgovora s europskim ministrima rada doznao da je Luksemburg izdao samo sedam radnih dozvola Hrvatima, a Nizozemska 350.
Izvor: N1
