Potencijalni priljev hrvatskih radnika u druge zemlje članice vjerojatno će biti mali, barem u postocima, i neće izazvati poremećaje na tržištu rada ni u zemljama koje su glavna odredišta za Hrvate - Njemačka, Austrija i Italija.
Za mjesec dana, 30. lipnja, istječe prva faza prijelaznog razdoblja koje ukupno može trajati sedam godina, u kojem ostale zemlje članice mogu uvesti ograničenja u pristupu svojem tržištu rada za hrvatske radnike.
To pravo u prve dvije godine odlučilo je iskoristiti 13 zemalja članica:
- Austrija
- Belgija
- Cipar
- Francuska
- Njemačka
- Grčka
- Italija
- Luksemburg
- Malta
- Nizozemska
- Španjolska
- Slovenija
- Velika Britanija
Te države u načelu traže od hrvatskih radnika da ishode radne dozvole da bi mogli raditi. U ostalim članicama EU-a hrvatski radnici mogu se zapošljavati bez ograničenja od prvog dana članstva.
Druga i treća faza ograničenja
U drugoj fazi, koja traje tri godine, članice mogu zadržati ograničenja za hrvatske radnike, ali moraju o tom obavjestiti Komisiju. U trećoj, zadnjoj fazi, koja traje dvije godine, države koje su odlučile zadržati ograničenja u drugoj fazi, mogu ih produžiti ako postoji opasnost od ozbiljnih poremaćaja na njihovim tržištima rada. Nakon 30. lipnja 2020. prijelazne mjere se definitivno ukidaju.
I u budućnosti mobilnost Hrvata na niskoj razini
U 14 država članica koje su otvorile svoja tržišta rada porast broja hrvatskih radnika bio je vrlo nizak u apsolutnom smislu.
Komisija smatra da će će mobilnost hrvatskih radnika i u budućnosti ostati na niskoj razini te da neće uzrokovati poremećaje na tržištu rada ni u glavnim odredišnim zemljama čak ni ako se ukinu ograničenja.
Najviše odlazaka u Njemačku i Austriju
Njemačka i Austrija, iako su uvele ograničenja, ostale su glavno odredište za hrvatske radnike. Od ukupnog broja u Njemačku je otišlo 68 posto, u Austriju 17 posto njih. Ti se postoci odnose na stanje iz 2013. godine, dakle na razdoblje prije pristupanja Hrvatske Europskoj uniji.
Između 2014. i 2015. broj Hrvata u Njemačkoj povećao se za 22.800 ljudi, što je povećanje od 10 posto, u Austriji se broj zaposlenih Hrvata između 2013. i 2014. povećao za dvije tisuće ljudi (povećanje od 10 posto).
Umjeren odljev mladih i visokoobrazovanih
U Italiji i Sloveniji broj Hrvata također je porastao nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, ali po sporijoj stopi i nema dokaza o porastu broja zaposlenih.
Komisija navodi da Hrvatska bilježi određeni odljev mladih i visoko obrazovanih radnika, ali da se radi o umjerenom procesu. Ovo izvješće poslužit će Vijeću EU-a kao osnova za preispitivanje prijelaznih odredbi, koje se mora provesti prije isteka prve dvogodišnje faze.
Izvor: politikaplus.com
