Izdašne plaće šefova međunarodnih financijskih institucija poput MMF-a, Svjetske banke ili Ujedinjenih naroda (UN) ne oporezuju se poput plaća ostalih radnika.
Predsjednica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Christine Lagarde prije dvije godine našla se pod pritiskom javnosti zbog neplaćanja poreza, a glasnogovornik MMF-a izjavio je tom prilikom da se plaće u takvom tipu organizacija ne oporezuju, no da se zbog toga isplaćuju u nižim neto iznosima kako bi se osigurala ravnopravnost zaposlenih bez obzira na nacionalnost.
Internetska stranica wageindicator.org prikuplja podatke o plaćama iz javno dostupnih izvora. Prema toj stranici, Christine Lagarde godišnje na ime plaće dobije tri milijuna kuna (u dolarima 440 tisuća), dakle 252.000 kuna mjesečno. Riječ je samo o plaći, u koju nisu uračunate brojne naknade i dodaci u kojima uživa elita financijskih i drugih međunarodnih institucija.
Nešto skromnije od Lagarde živi Mario Draghi, predsjednik Europske središnje banke (ECB). Na njegov račun svaki mjesec sjeda oko 246.000 kuna, tj. 2,95 milijuna kuna za godinu dana na poslu.
Šefica američke centralne banke (FED) Janet Yellen prima upola manju mjesečnu plaću.
Stepenicu niže od Draghija je šef Europske komisije Jean Claude Juncker s mjesečnom plaćom od 205.000 kuna, ali i brojnim povlasticama. U pet godina mandata Juncker će na ime plaće skupiti 12,3 milijuna kuna. Povrh toga, nakon kraja mandata dobit će trajnu mirovinu u iznosu od 46.000 kuna mjesečno.
Svemu tome treba dodati i gotovo dva milijuna kuna potpore za 'režijske troškove' koje mu tijekom mandata isplaćuje Europska komisija. Nakon što mu završi mandat Juncker će dobiti i 200.000 za pomoć pri preseljenju te 'honorar za prilagodbu' od milijun kuna. Cijelo to vrijeme primat će i već spomenutu mirovinu.
Njemačka kancelarka Angela Merkel, najveća zagovornica politike štednje i strogih reformi u Grčkoj, mjesečno zarađuje 193.000 kuna, a predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk živi od 190.000 kuna mjesečno. Grčki premijer Aleksis Cipras za svoj je rad nagrađen s oko 54.000 kuna mjesečno, što je čak tri puta više od plaće koju prima hrvatski premijer Zoran Milanović (18.000 kuna).
Od ostalih globalnih čelnika vrijedi spomenuti i glavnog tajnika UN-a Ban Ki-moona, a on u usporedbi sa šefovima međunarodnih financijskih institucija mjesečno zarađuje 'samo' 128.000 kuna.
To je ipak nešto više od plaće ruskog predsjednika Vladimira Putina (89.000 kuna), no i daleko manje od onoga što zarađuje najmoćniji čovjek na svijetu, američki predsjednik Barack Obama (230.000 kuna).
Izvor: tportal.hr