Katarina Ott i Mihaela Bronić s Instituta za javne financije otkrivaju gdje se nalaze najbogatije hrvatske općine.
Na top-listi među prvih 20 općina s najvišim prihodom po stanovniku, njih 19 se – osim Plitvičkih Jezera – nalaze uz more.
Među najsiromašnijih dvadesetak općina, s prihodom po stanovniku nižim od 1000 kuna, nema ni jedne uz obalu, piše Slobodna Dalmacija.
Najviši prihod po stanovniku:
- Vir (19.313 kn)
- Funtana (12.871 kn)
- Šolta (12.856 kn)
- Baška (10.785 kn)
- Sutivan (12.042 kn)
- Bol (11.772 kn)
- Kolan (10.928 kn)
- Kostrena (10.599 kn)
- Omišalj (10.581 kn)
- Tisno (10.578 kn)
Po prihodima Novalja i Vis ispred Zagreba
Analizirajući ostvarenja proračuna, prihode, rashode te proračunski suficit i deficit, po istom kriteriju prihoda po stanovniku lista izgleda ovako:
- Novalja (11.659 kn)
- Vis (10.534 kn)
- Vrlika (10.466 kn)
- Krk (10.450 kn)
- Rovinj (9976 kn)
- Opatija (9920 kn)
- Poreč (9395 kn)
- Supetar (8908 kn)
- istarski Novigrad (8900 kn)
- Dubrovnik (8807 kn)
- Zagreb (8418 kn)
Među prvih 20 gradova s najvišim prihodom po stanovniku svi se, osim tri – Vrlike, Lipika i Zagreba – nalaze uz more, dok među najsiromašnijim gradovima, s prihodom po stanovniku nižim od 2000 kuna, nema ni jednog uz Jadran.
Općine bogatije od gradova
Niz općina u Hrvatskoj više zarađuje nego pojedini gradovi. Tako gradovi Hrvatska Kostajnica, Komiža i Klanjec imaju prihod od samo sedam milijuna kuna, a s druge strane općina Konavle ima čak 63 milijuna kuna, Župa Dubrovačka 62,7 milijuna kuna, Matulji 60,6 milijuna kuna, Vir 57,9 milijuna kuna, Medulin 57,6 milijuna kuna, Kostrena 44,3 milijuna, Tisno 32,7 milijuna kuna, piše Slobodna Dalmacija.
Katarina Ott i Mihaela Bronić upozoravaju kako velike razlike između prihoda i rashoda u jednoj godini ne moraju uvijek biti pokazatelj lošeg planiranja ili ostvarivanja lokalnih proračuna, nego mogu biti posljedica velikih prodaja kapitalne imovine, zemljišta ili zgrada ili velikih ulaganja u infrastrukturu.
Izvor: Slobodna Dalmacija/Danas.hr
Fotografija: Wikipedia