Predsjednik uprave Podravke Zvonimir Mršić objavio je komentar na Huffington Postu u kojem se bavi ulogom žena na upravljačkim pozicijama.
U tekstu pod naslovom 'Težite uspjehu korporacije? Dozvolite ženama da vam pomognu' kojeg supotpisuje Vedrana Jelušić Kašić, direktorica hrvatskog ureda Europske bane za obnovu i razvoj navodi se da se u kontekstu globalnih ekonomskih izazova i dugoročnih trendova u biznisu redefinira i uloga budućih korporativnih lidera, prenosi Poslovni dnevnik.
U međunarodnoj poslovnoj zajednici tijekom cijele prošle godine jedna od ključnih tema bila je potreba da se pojača uloga žena na upravljačkim pozicijama. No, unatoč pozornosti koju je ta tema dobila, napredak je bio spor, a stvarnost ostaje prilično tmurna.
"Prema podacima koje je u prosincu objavio Catalyst, među kompanijama grupe S&P 500 žene zauzimaju svega 4,2 posto najviših upravljačkih pozicija (predsjednice uprave, direktorice kompanija), a u upravama ih je samo 12 posto. Slični su podaci objavljeni i u Deloitteovom globalnom istraživanju provedenom u 6.000 kompanija i 49 zemalja svijeta.
U Hrvatskoj, prema podacima iz studenog, 16 posto žena uspijeva doći do mjesta u upravama kompanija. Prema svemu, čini se da u poslovnoj areni još uvijek postoji osnovno nerazumijevanje vezano za mogućnost napredovanja i provedbu principa spolne ravnopravnosti", navodi se u tekstu.
"Postoje brojni razlozi zbog kojih su ovi podaci zabrinjavajući te naglašavaju stalnu potrebu isticanja ekonomskih prednosti jačeg uključivanja žena u upravljačke strukture. Prije svega, ako značajan dio stanovništva nije u potpunosti gospodarski angažiran to predstavlja gubitak najvrjednijeg potencijala - ljudskog kapitala. Preko 50 posto fakultetski obrazovanih čine žene koje postižu vrhunske rezultate u poslovnim školama širom svijeta. Žene u najvećoj mjeri donose odluke o troškovima kućanstva i ulaganjima. Raznoliko i uravnoteženo korporativno upravljanje je učinkovitije i inovativnije što je dodatni argument za odustajanje od tradicionalnog, anakronog modela upravljanja s muškarcima u središtu. Međutim, žene su i dalje suočene s borbom protiv 'staklenog stropa' koji ih priječi u uspinjanju korporativnom ljestvicom", ističe se u članku.
Nakon što su nabrojani poznati korijeni podzastupljenosti žena na upravljačkim pozicijama poput predrasuda, stereotipa i manjka političke volje, navodi se da će prema istraživanju MSCI-a tek 2027. žene doći do udjela od 30 posto mjesta u upravama te se stoga postavlja pitanje što se može učiniti kako bi se napredak ubrzao.
Primjeri iz Europe ukazuju na to da je jedan od načina zakonodavna intervencija. Tako je 2003. Norveška bila prva zemlja u svijetu koja je propisala 'žensku kvotu' odnosno zatražila od tvrtki da povećaju udio žena u upravama na 40 posto. Taj primjer slijedile su i druge zemlje poput Francuske, Nizozemske, Belgije i Italije.
Pokazalo se da je u tri godine, od 2010. do 2013., postignut značajan napredak u pogledu ravnopravnosti spolova u 22 od 28 zemalja članica EU-a. Najveći pomak napravile su Francuska, Nizozemska i Njemačka. Najbolje rezultate danas ima Norveška u kojoj u upravama kompanija koje kotiraju na norveškoj burzi žene imaju više od 35 posto mjesta što pokazuje da politika može biti uspješan alat.
U nastavku teksta se navodi da zakonodavna intervencija nije dovoljna te da je od iznimne važnosti da kompanije unutar sebe spoznaju prednosti pojačanog angažiranja žena na upravljačkim pozicijama. Za takav smjer razvoja postoje čvrsti financijski razlozi.
Pokazalo se da kompanije koje imaju uravnoteženiju zastupljenost žena u upravama imaju i bolje rezultate o čemu govore i podaci prikupljeni u 1.643 tvrtke.
"Žene kontinuirano ruše stereotipe i zauzimaju vodeće pozicije u društvu, biznisu i politici i došlo je vrijeme da korporacije bez zadrške podrže i provedu principe ravnopravnosti spolova na najvišim upravljačkim razinama -- trošenje talenta i mogućnosti koje izviru iz ravnopravne zastupljenosti spolova luksuz je koji si kompanije i gospodarstva više ne mogu priuštiti", zaključuje se u tekstu.
