U ovom trenutku zdravstvu nedostaje barem 2,5 milijardi kuna, o čemu su raspravljali sudionici simpozija Mediji i zdravlje čije je 15. izdanje ove godine održano pod znakovitim naslovom „Duh/g vremena“.
Pri posljednjoj sanaciji zdravstvenog sustava u njega je usmjereno 3,5 milijardi kuna, ali gubitci i dalje postoje, smatra aktualna zdravstvena administracija koja je i zaustavila proces sanacije bolnica, najvećih potrošača u sustavu.
Pomoćnik ministra zdravlja Denis Kovačić primjećuje da se zdravstvo stalno sanira, ali ni danas nije sanirano.
„Imali smo pokušaj centraliziranog upravljanja procesima kroz sanaciju bolnica i dodatno uloženih 3,5 milijarde kuna. Zatečeni dug pokazao je da nešto s procesom sanacije ne štima“, kaže pomoćnik ministra zdravlja Denis Kovačić te priznaje da politička situacija možda utječe na provođenje predviđenih reformi, ali da su same reforme dobro zamišljene, piše Novi list.
Kovačić smatra da je potrebno napraviti redizajn nacionalnog plana bolnica, srediti stanje s listama čekanja te srediti zakonsku regulativu. Donošenje novih zakona o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju planira se iduće godine.
„Nova se administracija zapetljala u neke svoje inovativne metode koje nisu dale rezultate. Rezultati rada ovog Ministarstva zdravlja jednaki su rezultatima rada ove Vlade, dakle oni ne postoje. Ukinuti su programi koji su donosili dobrobit pacijentima, a najavljeni su neki koraci koji su srećom povučeni, kao što je povećanje dopunskog zdravstvenog osiguranja“, upozorio je pomoćnik ministra zdravlja u bivšoj vladi, Dragan Korolija Marinić.
Korolija Marinić ne slaže se da sanacija bolnica nije uspjela. Sanaciju treba gledati u četverogodišnjem razdoblju: prve tri godine bolnice su stvarale dodatne obveze: „Počeli su se vraćati dugovi i obveze su smanjene za 300 milijuna kuna. Prošla je godina bila prva godina u kojoj je sustav počeo poslovati pozitivno i vraćati svoje obveze.“
Problem duga u zdravstvu, prema mišljenju većine, ipak se ne može riješiti promjenama unutar zdravstvenog sustava.
Direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu Dražen Jurković smatra da je ključni problem hrvatskog zdravstva hrvatsko gospodarstvo: „Nama nedostaje 288 tisuća zaposlenih u odnosu na prosječan broj zaposlenih u Europskoj uniji. Kada bismo imali još toliko zaposlenih, imali bismo 3,5 milijarde kuna više u zdravstvu.“
