Korisne informacije za sve hrvatske građane.
Jutarnji list donosi nekoliko informacija koje će biti posebno bitne jednom kada Velika Britanija i formalno prestane biti članica Europske unije:
- Što s Hrvatima koji trenutačno žive i rade u Velikoj Britaniji?
Ključno je pitanje kako će se u novim okolnostima urediti pitanje otvorenosti tržišta rada (u mogućem “švicarskom modelu” to je trenutno glavni problem, dok je u “norveškom” omogućeno). Naime, pitanje stranaca koji “otimaju radna mjesta Britancima” presudilo je u odluci za izlazak.
Obitelji s djecom koja imaju britansko državljanstvo ne bi trebale imati problema, ali u drugim slučajevima moguć je gubitak posla.
Podsjetimo, Britanija je bila jedna od članica EU koja još nije otvorila tržište rada za Hrvate. Otkako je Hrvatska ušla u EU, samo je oko 1000 hrvatskih građana dobilo radnu dozvolu u Velikoj Britaniji.
- Što s putovanjem u Britaniju i iz Britanije u Hrvatsku?
Trenutačno je vrijednost funte pala, pa je manja kupovna moć Britanaca. Ne znači, naravno, da će funta ostati slaba. Kreditne i debitne kartice moći će u EU koristiti kao i do sada, ali mogla bi se promijeniti cijena korištenja kartice jer je u EU trgovcima zabranjeno da zarađuju na transakcijskim naknadama.
Britanija nije članica Schengena te su njeni državljani pri ulasku u EU trebali prolaziti kontrolu putovnica, tako da se tu neće ništa promijeniti, a malo je vjerojatno da će EU uvoditi vize za građane UK ili obratno. Budući da je Hrvatska dio EU, ni za hrvatske građane se ništa ne bi trebalo mijenjati.
- Što s britanskim nekretninama u Hrvatskoj?
Kao građani EU, Britanci su imali ista prava na kupnju nekretnina u svakoj članici EU kao i domaćini, te je to slučaj i u Hrvatskoj.
Kad Britanci napuste EU, pravila oko kupovine nekretnina neće svuda biti ista, barem se tako čini, jer bi neke države mogle ostaviti liberalniji pristup radi poticanja turističke industrije. U svakom slučaju, doći će do promjena. Kad je riječ o ranije kupljenim kućama, članice imaju različita pravila vezano uz nasljeđivanje i oporezivanje za građane EU i one koji to nisu, pa bi se pravila za Britance mogla promijeniti.
- Hoće li Britanci moći dizati kredite u EU (i u Hrvatskoj)?
Nakon izlaska iz EU Britanci bi do kredita mogli dolaziti teže i po višim cijenama.
Primjerice, Amerikanci ne mogu posuditi iste svote kao građani EU, a oni koji dolaze iz rizičnih zemalja ne mogu podići kredit uopće. Minimalna hipoteka za kredit u Francuskoj iznosi 20% za građane EU do čak 50% za one koji to nisu. I u Hrvatskoj će dakle za Britance vrijediti drukčija pravila nego za građane drugih članica EU.
- Zdravstveno osiguranje Hrvata u Britaniji
Europska zdravstvena iskaznica pokriva sve hitne zdravstvene usluge u EU, besplatno ili po istoj cijeni kao što je plaća lokalno stanovništvo. No, to nije ograničeno samo na članice EU nego i na Norvešku, Island i Švicarsku.
Drugim riječima, britansko pravo na europsku zdravstvenu zaštitu morat će biti stvar pregovora, ali je vrlo moguće da će se to pravo nastaviti (ne treba zanemariti važnost zdravstvenog turizma) te da bi u tom slučaju Hrvati u Britaniji i dalje mogli sačuvati sadašnja prava zdravstvene zaštite.
- U Britaniji će Hrvati plaćati roaming, ali i Britanci u Hrvatskoj
U EU su limitirani nameti koje telekom operateri mogu naplaćivati u roamingu.
Do sredine 2017. naplata roaminga će pak u EU biti posve ukinuta i nakon toga telekomi neće moći naplaćivati više cijene razgovora u inozemstvu. U pitanju je europska uredba i ona nije inkorporirana u britanske zakone, pa će to nestati zajedno s članstvom Britanije u EU.
Dakle, telefoniranje bi i za hrvatske građane kad odu u Britaniju moglo znatno poskupjeti, ali i Britancima kad dođu u Hrvatsku.
