BDP je veći za 2,8 posto, raste industrijska proizvodnja, veći je izvoz, a turistička je sezona rekordna. Zašto se onda smanjuje broj zaposlenih?
U emisiji Otvoreno gostovali su ekonomski analitičar Velimir Šonje, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever, ekonomski analitičar HGK Zvonimir Savić i ekonomski analitičar Hrvoje Stojić.
Ekonomski analitičar Vladimir Šonje istaknuo je kako je rast BDP-a počeo potkraj 2014. Rast se točno poklapa s naglim padom cijene nafte koja se 2014. prepolovila, dodaje. Usto nakon ulaska Hrvatske u EU otvorilo se veliko tržište za naš izvoz i to je, uz porast osobne potrošnje, također faktor rasta BDP-a, piše tportal.
Šonje zaključuje kako u rastu BDP-a zapravo nema 'nekog velikog doprinosa naših političara i vlada'. Ipak, analitičar je kazao kako postoji veliki debalans na tržištu rada zbog lošeg obrazovnih sustava i to je razlog zašto je Hrvatska primorana uvoziti radnu snagu.
Hrvoje Stojić smatra da je za rast BDP-a zaslužna i 'tiha unutarnja devaluacija'. Na pitanje što građanima, osobito onima koji imaju kredite u valutnim klauzulama znači da će kuna oslabjeti, Stojić je objasnio da kuna fluktuira u vrlo malom rasponu. 'Opredjeljenje naše monetarne politike je da mi ne radimo prilagodbu na strani tečaj nego da radimo realnu prilagodbu', zaključio je Stojić.
Zvonimir Savić iz HKG usporedio je Hrvatsku s ostalim zemljama u Europskoj uniji. 'Stavimo li Hrvatsku u kontekst ostalih država članica EU, jači pad ima jedino Grčka', kazao je. Hrvatska je u svijetu lani bila 8. najlošija država, istaknuo je Savić. '2008. Hrvatska je bila na 63 posto prosjeka država članica EU, a do 2015. pala je na 58 posto. Jedino su Bugarska i Rumunjska lani bile nerazvijenije od Hrvatske'. Međutim, Rumunji ove godine bilježe najveći porast BDP-a u EU pa je sada Hrvatska na pretposljednjem mjestu dodao je Direktor Sektora za ekonomske analize HGK i upozorio da bi Hrvatska mogla doseći rast kakav je imala 2008. tek za pet godina.
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever upozorio je kako se podaci Državnog zavoda za statistiku ne podudaraju sa drugim dostupnim podacima. 'Državni zavod za statistiku za 2014. i 2015. bilježi podatak da iz Hrvatske iselilo malo više od 50 tisuća građana, a njemačka ministrica rada tada je izjavila da se u Njemačku uselilo više od 93 tisuće Hrvata s boravišnom i radnom dozvolom', kazao je Sever i dodao da statistiku treba doraditi. Sever je istaknuo kako potreba za uvozom radne snage, pogotovo za sezonske poslove, postoji jer Hrvati traže previsoke plaće. Ipak naši radnici prosječno godišnje rade 117 sati više od prosječnog radnika Europske unije.
Jesu li plaće za sezonske poslove doista previsoke možete provjeriti u MojPosao istraživanju Razlike između realnih i očekivanih plaća u turizmu, a što građani misle da je razlog manjka djelatnika u sezonskim poslovima pogledajte u rezultatima MojPosao ankete.
