Od početka 2015. otpisano je 12 milijardi kuna duga, HNB i Ministarstvo financija ne žele procjenjivati koliko će duga biti izbrisano 2017. godine.
Predložena porezna reforma donosi snažan poticaj bankama da otpišu milijarde, ako ne i desetke milijardi kuna nenaplaćenih kredita! Krajem prošle godine dužnici su prestali vraćati oko 46 milijardi kuna kredita – dvije trećine te svote dugovale su tvrtke, a trećinu građani.
Ministarstvo financija najavljuje da će 2017. umanjiti poreznu obvezu banaka ako banke otpišu kredite koje su 31. prosinca 2015. svrstali u kategoriju loših, odnosno nenaplativih kredita. Europska nadzorna tijela smatraju da je kredit loš ako dužnik više od 90 dana nije platio ugovorene rate.
U međuvremenu, od 31. prosinca 2015. do 30. lipnja ove godine vrijednost loših kredita pala je za šest milijardi kuna koje su banke prodale ili otpisale pa je u portfelju banaka ostalo 26 milijardi kuna loših kredita poduzeća i 12,7 milijardi kuna neotplaćenog duga građana.
U nepune dvije godine banke su već otpisale 12 milijardi kuna duga, ali polovina tog otpisa odnosila se na konverziju švicarskog franka. Vlada želi potaknuti jači oprost problematičnog duga pa će bankama dopustiti da 2017. svaku otpisanu kunu duga knjiže kao porezno priznati rashod na koji neće platiti porez na dobit.
Kome će i kako banke otpisivati dugove, stvar je njihove poslovne odluke i dogovora s klijentima, ali priliku da im se otpiše dio ili cijeli dug imaju oni građani i tvrtke čiji su krediti 31. prosinca 2015. označeni kao loši.
Oprostu se mogu nadati blokirani, ljudi pod ovrhama, tvrtke u blokadi. Damir Odak, viceguverner HNB-a, ne želi nagađati koliko će dugova biti otpisano, no objašnjava da banke mogu otpisivati samo onaj dio duga koji je pokriven rezervacijama.
U prosjeku, banke su pokrile 54 posto loših kredita (oko 21 milijarde kuna), no po pojedinom kreditu taj postotak može biti manji ili veći, ovisno o rizičnosti klijenta. Primjerice, pokrivenost kredita koji se ne otplaćuju dulje od dvije godine je stopostotna.
Sličnu poreznu olakšicu banke su lani dobile za kredite koji su konvertirani iz CHF u eurske, dok su se kod svih drugih oprosta olakšice stjecale kada vjerovnici dokažu poreznim vlastima da su iskoristili sva pravna sredstva da naplate dug.
"Ovo je prilika da se dužnik financijski oporavi dok je još živ i dok nije uništen ovrhama i sudskim postupkom", ističe Odak. Zdravko Marić, ministar financija, navodi da se radi o jednokratnoj mjeri koja nije kompenzacija bankama za gubitke iz konverzije, nego namjera Vlade da smanji zaduženost privatnog sektora.
No, SDP-ov ministar financija Boris Lalovac na ovaj potez gleda kao na velik ustupak bankama, posebno ako im se dopusti da prodaju dugove za koje dobiju porezno oslobođenje. Damir Odak odgovara da je zakonski prijedlog jasan te da se otpisani dugovi ne mogu prodavati.
Inače, banke su lani prodale 2,7 milijardi kuna loših dugova, a ove se godine očekuje prodaja još 7,7 milijardi pa tvrtke koje su ih kupile utjeruju te dugove. Ne može se dogoditi da neki dug postane porezno priznati trošak i da se njime kasnije trguje.
Predloženim se izbjegavaju posrednici kojima su banke prodavale dugove te daje prilika bankama da se izravno dogovore s klijentom, kaže Odak. Banke pak prigovaraju što se porezno priznati otpis ograničava samo na jednu godinu, no Odak odgovara da je mjera jednokratna kako bi se izbjegle zloupotrebe.
Nova će zakonska rješenja pogodovati i drugim vjerovnicima jer će svi dobiti porezno oslobođenje za oproštene dugove male vrijednosti bez pokretanja sudskih postupaka. Na teret poreznih obveznika past će i izbrisani dugovi bankrotiranih građana jer će i to biti porezno priznati rashod.
