Ministarstvo financija procjenjuje da će 2017. godine porezne obveze svih umirovljenika biti smanjene za 125 milijuna kuna.
Jedan od značajnijih ustupaka Vladine porezne reforme odnosi se na ljude koji su veći dio ili kompletan radni vijek odradili u inozemstvu, a kao umirovljenici žive u Hrvatskoj, javlja Večernji list.
Hrvatska je 2012. godine počela oporezivati inozemne mirovine, i to na isti način kao i sve druge dohotke po stopama od 12, 25 i 40 posto. Bio je to veliki udar na građane s mirovinama od dvije ili tri tisuće eura jer im je država s prirezom uzimala oko 40 posto mirovine.
Od Nove godine inozemne će se mirovine oporezivati uglavnom s 12 posto (uvećano za prirez gdje ga ima), a pod udar veće stope od 18 posto doći će jedino oni čije su mirovine veće od 21 tisuću kuna, i to na razliku iznad 21 tisuće. Inozemni umorovljenici, kao i svi drugi obveznici, imaju pravo i na olakšice za uzdržavane članove obitelji te pravo na osobni odbitak. Porez plaćen u inozemstvu oduzima se od utvrđene porezne obaveze.
Prepolovljene porezne stope primijenit će se i na domaće umirovljenike čije su mirovine veće od 3800 kuna. Ministarstvo financija procjenjuje da će 2017. godine porezne obveze svih umirovljenika biti smanjene za 125 milijuna kuna, no glavninu tog smanjenja osjetit će ljudi koji su radili u inozemstvu i vratili su se u Hrvatsku.
Sve do prošle godine porezne su vlasti prepuštale inozemnim umirovljenicima da sami prijave vlastite prihode iz inozemstva, a tek potkraj 2015. i na početku 2016. onima koji to nisu učinili, upućen je službeni poziv da se jave i poravnaju svoje obveze prema državi. Na kućne je adrese tako odaslano oko 200 tisuća poziva, no nisu se svi odnosili na umirovljenike nego i na hrvatske građane koji rade u inozemstvu, a nisu se odjavili iz hrvatskog poreznog registra. Među građanima koji su pozvani da se jave s dokumentima u Poreznu upravu bili su i oni koji su mirovine zaradili u Njemačkoj koja, po međudržavnom ugovoru, ima prednost u oporezivanju pa se njemačke mirovine ne mogu oporezivati kod nas.
No i od te skupine umirovljenika očekuje se da dostave tražene podatke, ali ih država ne tereti za plaćanje poreza kao, na primjer, državljane koji su radili u Austriji, Švicarskoj, Francuskoj i drugim državama. Početak oporezivanja inozemnih mirovina usporio je povratak umirovljenika, a reagirao je i Hrvatski svjetski kongres koji je, zasad neuspješno, u lipnju 2013. godine zatražio od Ustavnog suda da sruši tu zakonsku odredbu.
Na drugi dohodak plaćat će se doprinosi
Porezna reforma donosi još jednu novost radnoaktivnim umirovljenicima koji, uz mirovinu, ostvaruju i drugi dohodak od nekog honorarnog posla. Kao i svi drugi, umirovljenici će također na drugi dohodak plaćati 10 posto mirovinskih i 7,5 posto zdravstvenih doprinosa. Zauzvrat, na temelju uplaćenih doprinosa dobivaju mogućnost da zatraže ponovni izračun mirovine, i to nakon što njihovi ukupni primici od drugog dohotka dostignu vrijednost godišnje prosječne plaće u državi. Godišnja je bruto plaća oko 92 tisuće kuna, a kako pravo na novi izračun nije vezan uz jednu kalendarsku godinu, umirovljenik propisanu svotu može “skupljati” više godina prije nego što zatraži novi izračun.
