Četvrtina jdoo-va je u sektoru trgovine na veliko, nema zaposlenih i ostvaruju višemilijunske prihode.
Četiri godine proteklo je otkako se u Hrvatskoj mogu osnovati tvrtke sa simboličnim kapitalom od 10 kuna, jednostavna društva s ograničenom odgovornošću (jdoo), dovoljno da se podvuče crta i provede snimanje stanja, a što bi, kako saznajemo iz krugova bliskih Vladi, na listi poslova trebalo biti obavljeno početkom iduće godine, kako bi se u pravnom okviru korigiralo slabe točke tog modela, piše Poslovni dnevnik.
Nedavno je Poslovni dnevnik objavio podatak da među 100 poduzeća s najvećim dugovanjima Poreznoj upravi ima i osam jdoo-a, a dugovanja su im prelazila 134 milijuna kuna. Ukupno poreznici prema dostupnim podacima bilježe da iz tog poduzetničkog modela ne uspijevaju naplatiti čak oko 450 milijuna kuna obveza, a broj jdoo dužnika državi prelazi 20 tisuća. Ta brojka dodatno zvoni na uzbunu zna li se da je, prema posljednjim podacima službene statistike, registrirano 30 tisuća jdoo-a.
Znakovit je i podatak da za 2015. obvezu predaje godišnjeg financijskog izviješća nije ispunilo čak polovica od tada registriranih i aktivnih 24 tisuće tvrtki, točnije izviješća je predalo njih 13 tisuća.
Koliko ih je u međuvremenu kažnjeno zbog tog propusta, nije poznato, kao niti zašto poreznici čekaju s blokadama onih koji ne plaćaju, budući da je uglavnom riječ o tvrtkama bez zaposlenih, pa nema osnova za argumente o socijalnoj osjetljivosti na koju se država pozivala u vrijeme kada se čuvalo velike problematične sustave. Oni jdoo-i koji su dostavili financijska izviješća lani su, prema podacima Fine, imali prihod od ukupno nešto više od 3,8 milijardi kuna, a zapošljavali su 19 tisuća radnika. To bi značilo da je po zaposlenome u prosjeku kod njih ostvarivan prihod od nešto manje od 200 tisuća kuna. Naravno riječ je o prosjeku, no odskakanja u pojedinim sektorima velika su, pa je primjerice četvrtina jdoo-va u sektoru trgovine, i to trgovine na veliko, nema zaposlenih i ostvaruju višemilijunske prihode. U nekim slučajevima prihodi takvih tvrtki premašuju i 80 milijuna kuna, a nerijetko je i da su jdoo-i imali tek jedan prihod, a nakon isplate staju sve aktivnosti, uključujući i ispunjavanje obveza prema državi. Indikativan je za pojedine ekonomiste i podatak da su unatoč visokim prihodima, investicije jdoo-a u novu dugotraju imovinu izuzetno male. U prošloj su godini tako iznosile nešto više od 90 milijuna kuna. Sve to, prema ocjenama kritičara, ukazuje na sve intenzivnije zloupotrebe tog modela predviđenog za one koji se prvi puta upuštaju u biznis.
Obrtnici su od samog starta bili kritični prema modelu jdoo-a, jer je po njihovim procjenama njime otvoren prostor da pojedinci mogu napraviti dugove državi i drugim tvrtkama, a da ih se za razliku od obrtnika, ne može kazniti. Iz obrtničkih redova u našu su redakciju stigla su i upozoravanja kako je za osnivanje jdoo-a dovoljno kod javnog bilježnika dati izjavu o nepostojanju nepodmirenih obveza prema državi, a koje, ističu, nitko ne provjerava. Zbog toga se i događa, kažu, da je moguće osnivati nove tvrtke, čak i pod istim imenom, na više trgovačkih sudova, a čest slučaj je i da se poslovanje s doo-a koje ima nepodmirene obveze prebaci na novoosnovani jdoo.
Za razliku od obrtnika, urednost u podmirenju poreznih i drugih obveza državi kod takvih poduzetnika nitko ne provjerava, a za sve odgovaraju visinom kapitala od 10 kuna. Osim toga, posljednjih godina država je na sebe preuzela posao i trošak gašenja tvrtki koje ne posluju. Ugašeno ih je, kaže Petar Lovrić iz HUP-ove Udruge malih i srednjih poduzetnika, čak 40 tisuća, a osim troška koji iznosi i preko 10 tisuća kuna, država u velikom broju ostaje zakinuta za poreze i doprinose. No, Lovrić smatra da je za takvu situaciju odgovorna sama administracija, te da sam zakon nije potrebno korigirati, već ga treba primjenjivati.
"Zakon o trgovačkim društvima jednako tretira i dionička, kao i društva s vlasničkim udjelima, što su u Hrvatskoj doo-i i jdoo-i. Sankcije su, neovisno o pravnom obliku, propisane, a kao i drugdje u Europi one se ne odnose na vlasnike, budući da oni nose rizik poslovanja, nego je sva odgovornost na direktorima, dakle na pravnim zastupnicima poduzeća. Kada se njih bude kažnjavalo zato što nije propisno postupljeno zbog problema insolventnosti, nelikvidnosti i adekvatnosti kapitala, bit će i reda u poslovanju i manje zlouporaba ", smatra Lovrić, pozivajući na primjenu članka 626. zakona o trgovačkim društvima.
Takav pristup iz vladinih krugova vođen je logikom osnivanja tvrtke radi bavljenja poduzetništvom, no problem kojim se nadležna ministarstva, prvenstveno financija i pravosuđa, namjeravaju baviti iduće godine jest zatvaranje rupa u normativnom sustavu koje koriste oni kojima poduzetništvo nije na prvom mjestu, nego instrument za izbjegavanje plaćanja obveza. To će, prema prvim najavama, podrazumijevati umrežavanje poreznih i sudskih registara, kako oni koji duguju ne bi mogli osnivati nove, fiktivne tvrtke. Osim toga, odredilo bi se i sada rastezljivo definirane odgovornosti iz članka 626. ZTD-a, zbog kojih se velikim dijelom pravni postupci protiv odgovornih i ne pokreću.
