Marićeva porezna reforma i promjene poreznih stopa digle su prosječnu mjesečnu plaću u zemlji za 90 kuna.
U veljači ove godine prosječna je plaća bila 5895 kuna i porezna ju je reforma pogurala za 1,5 posto u odnosu na plaću koja je isplaćena u studenome. U nedostatku godišnjih podataka, učinak porezne reforme na plaće zasad se najpreciznije može uspoređivati s isplatama u studenome (nisu bile uvećane božićnicama i ostalim prigodnim davanjima), piše Večernji list.
U prosjeku bismo ove godine trebali zaraditi oko tisuću kuna više nego prošle, no kao i svi prosjeci i ovaj krije velike razlike, ovisno o mjestu zaposlenja, visini primanja i poreznim olakšicama.
Nešto preciznija od prosječne plaće medijalna je plaća, a ona je u veljači bila 4921 kunu.
Medijalna plaća pokazuje da polovica zaposlenih zarađuje manje od te svote, no isto tako druga polovica zarađuje više. Prosječna se plaća računa samo na temelju primanja zaposlenih u pravnim osobama – tvrtkama i javnim institucijama – a iz obuhvata su isključeni zaposleni kod obrtnika i samostalne profesije, čija su primanja u pravilu niža.
Kad je riječ o učincima porezne reforme na plaće, najveća je razlika u odnosu na studeni prošle godine kod naftaša kojima su prosječne siječanjske plaće porasle oko 1000 kuna, na 10.045 kn, te za približno 800 kuna u zračnom prijevozu (10.649) – jedinim dvjema branšama s prosjecima iznad 10.000 kuna. Najmanji pomaci su u obućarskoj industriji (3411 kn) – povećanje od samo 15 kuna – što se i očekivalo jer je većina takvih plaća izvan dosega poreznih škara. Porezna reforma zaposlenima u obrazovanju (6223 kn), koje je iznad državnog prosjeka, povisila je plaće 50-ak kuna, moguće i zbog učinka olakšica za djecu. Siječanjske plaće u zdravstvu su oko 200 kuna veće nego što su bile u studenome. Prosječna primanja informatičara (8189 kn) porasla su oko 400 kuna, financijaša oko 350 kuna, pa proizlazi da je skupina zaposlenih čija su neto primanja oko 8000 kuna dobro prošla, pogotovo ako imaju više djece. U prerađivačkoj su industriji siječanjske plaće 180 kuna veće od onih isplaćenih u studenome. Ipak treba naglasiti da razlika u primanjima ne mora dolaziti samo zbog poreznih promjena nego i broja odrađenih sati i slično.
Prosječna plaća iz veljače ove godine od 7911 kuna bruto i 5895 kuna neto desetak je posto viša od primanja koja smo imali pretkrizne 2008. godine. No, ima li se na umu da su od tada cijene porasle oko 13 posto, proizlazi da su građani prije osam godina mogli kupiti više robe i usluga za tadašnjih 5100 kuna nego što mogu danas za 800 kuna više, naravno ako su im primanja na razini prosječnih.
Hrvatski je BDP danas oko 8 posto niži nego što je bio 2008 godine, a višegodišnji je pad zaustavljen tek 2015 godine kad je država odlučila rasteretiti plaće i potaknuti potrošnju građana. Od početka ove godine uslijedilo je dodatno rasterećenje plaća, no neovisno o njemu, u nastavku godine treba očekivati daljnji rast prosječnih primanja i probijanje granice od 6000 kuna jer će četvrt milijuna zaposlenih u javnom sektoru dobiti tri povišice po dva posto.
Ni privatni sektor neće više moći štedjeti na cijeni rada kao dosad jer će ostati bez kvalitetne radne snage. Negativna stopa inflacije smanjivala je zadnje tri godine pritisak na povećanje primanja, no inflacija ove godine ubrzava pa bi i sindikati mogli izaći sa zahtjevima da i privatni sektor slijedi javni. Tako Zvonimir Savić iz Hrvatske gospodarske komore navodi da je ovogodišnja siječanjska prosječna plaća nominalno 4,4 posto veća nego lanjska, ali je realno, kada se uzme u obzir rast potrošačkih cijena, porasla 3,5 posto.
