Prije su informacije o neto plaći, imovini i porezima koje neka osoba plaća bile zapisane jednom godišnje u knjigama koje su stajale u javnoj knjižnici, a sada su sve informacije na internetu i do treba samo nekoliko klikova.
U Norveškoj nema tajni: ako netko želi saznati tuđu plaću, to može učiniti vrlo lako i to rijetko izaziva neke probleme.
Prije su informacije o neto plaći, imovini i porezima koje neka osoba plaća bile zapisane jednom godišnje u knjigama koje su stajale u javnoj knjižnici, a sada su sve informacije na internetu i do treba samo nekoliko klikova, piše Jutarnji list.
Ova promjena dogodila se 2001. godine, a bivši urednik gospodarske rubrike u novinama Verdens Gang, Tom Staavi, kaže kako je mnogima to postala čista zabava.
"Automatski si mogao saznati koliko tvoji Facebook prijatelji zarađuju, čim si se logirao na tu društvenu mrežu. Postalo je smiješno", govori.
Transparentnost je važna, smatra Staavi, dijelom jer Norvežani plaćaju velike poreze, oko 40.2 posto, dok je taj prosjek u Europskoj uniji 30.1 posto.
"Kada plaćate toliko puno morate znati da to rade i ostali, kao i da se taj novac troši na nešto razumno. Moramo imati povjerenje i u porezni sustav i u sustav društvene sigurnosti. To je puno važnije od problema koje bi mogla izazvati nečija zavist", kaže Staavi.
U biti, na većini radnih mjesta ljudi znaju koliko njihovi kolege zarađuju, bez da su tu informaciju trebali tražiti. Plaće u mnogim sektorima definirane su kolektivnim ugovorima i razlike u primanjima su relativno male.
Razlike u plaći između žena i muškaraca također su vrlo male. Norveška je naime, peta od 144 zemlje u pogledu jednakosti u plaćama s obzirom na neko radno mjesto.
Ipak, norveška vlada nakon početno vrlo otvorenog pokazivanja plaća, uvela je novu mjeru koja nalaže osobama da se logiraju s brojem osobne iskaznice kako bi vidjeli podatke o primanjima na stranicama porezne uprave. Posljednje tri godine nemoguće je plaće gledati anonimno.
"Od 2014. moguće je saznati tko se raspitivao o vašoj plaći", objašnjava Hans Christian Holte, šef norveške Porezne uprave.
"Pregledavanje je otada značajno palo", dodao je.
U nedavnom istraživanju 92 posto ispitanika kazalo je kako nisu pretraživali podatke prijatelja, obitelji ili poznanika.
"Ranije, kada je bilo anonimno, sam znala gledati, no sada to više ne radim. Bila sam znatiželjna koliko zarađuju neki susjedi, kao i zvijezde ili članovi kraljevske obitelji. Bilo bi dobro znati ako vrlo bogati ljudi varaju, no ne možete ni to uvijek znati jer na razne načine prikazuju manju dobit", kazala je Norvežanka Nelly Bjorge.
Hege Glad, učiteljica iz Fredrikstada prisjeća se kako su odrasli često znali pregledavati podatke u knjigama.
"Znam da je i moj otac jednom pogledao podatke. Kada je došao kući bio je loše raspoložen jer je naš dobrostojeći susjed navodno zarađivao malo, nije imao imovine i plaćao je na temelju toga vrlo malo poreza."
Dok podupire ideju transparentnosti, primjećuje da ova mjera može imati i negativne posljedice, čemu je svjedočila na svom radnom mjestu, u školi.
- Sjećam se da sam došla u školu i grupa dječaka bila je vrlo gnjevna zbog bogatstva koje zarađuje otac jednog školskog kolege.
Djeca čiji su roditelji zarađivali manje znala su biti zlostavljana u školi, priča Glad.
No, Hans Christian Holte misli kako je vlada sada našla balans.
Pošto pretraživanje više nije anonimno, kriminalci više ne traže bogate ljude za svoje mete. A s druge strane, mjere koje su nastupile 2014. nisu zaustavile zviždače da prijave ako uoče nešto sumnjivo što se tiče poreza.
