To je pet godina ranije no što je planirano, neki ostaju bez beneficiranog radnog staža.
Muškarci i žene u Hrvatskoj će od 2033. ići u starosnu mirovinu sa 67 godina života, prijevremena umirovljenja strože će se penalizirati, smanjit će se broj zanimanja s beneficiranim radnim stažem, vjerojatno će se jačati drugi mirovinski stup, a do 2020. uvest će se nacionalna mirovina.
Dio je to paketa mjera i zakona koje priprema Ministarstvo rada i mirovinskog sustava u sklopu mirovinske reforme. Radna skupina pri Ministarstvu do ljeta bi radila na izmjenama i dopunama sedam ili osam zakonskih prijedloga koji bi potom na jesen došli u Sabor, piše Jutarnji list.
Cilj Vlade je da se u sklopu ove reforme, koju od nas već godinama traži i Europska komisija, mirovinski sustav napravi održivim, ali i da se povećaju mirovine - sadašnjim i budućim umirovljenicima.
Sadašnji Zakon o mirovinskom osiguranju, koji je 2014. donijela SDP-ova Vlada Zorana Milanovića, predvidio je produljenje radnog vijeka do 67. godine jednako za muškarce i žene od 2038., no EK traži da se izjednačavanje dogodi i ranije, 2030., tako da će vjerojatni prijedlog HDZ-ove Vlade biti kompromisan - da od 2033. svi idemo u starosnu mirovinu sa 67 godina života.
Sada je situacija takva da muškarci idu u starosnu mirovinu sa 65 godina, dok žene od ove godine idu sa 62 godine života.
Odlazak u prijevremenu mirovinu sada se penalizira na način da se visina mirovine trajno smanjuje za svaki mjesec ranijeg umirovljenja u iznosu od 0,10 posto do 0,34 posto, a intencija je da se ta penalizacija pojača.
Razmišlja se o modelu ulaganja
Sigurno je, pak, da će se ići na revidiranje liste zanimanja s beneficiranim radnim stažem, i to na temelju studije Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, koja je pokazala da je dosta tih zanimanja s pojavom novih tehnologija nestalo ili su se uvjeti rada promijenili.
Kao treća bitna točka ove reforme spominje se i jačanje drugog mirovinskog stupa, koji funkcionira na principu individualizirane štednje. Dakle, gotovo je sigurno da se II. stup neće ukidati, nego će se najvjerojatnije i jačati, ali pitanje je kako.
Sve ove mjere odnosit će se na buduće umirovljenike pa u Vladi razmišljaju i o tome kako povećati sadašnje mirovine, koje su sada u prosjeku za one koji su odradili 40 i više godina staža na razini manjoj od 60 posto prosječne plaće, odnosno iznose 3540 kuna.
Ono što je tu krucijalno jest podizanje stope zaposlenosti u Hrvatskoj, ali i demografske mjere. Omjer onih koji rade i umirovljenika još je porazan i iznosi 1:1,19. Kako povećati sadašnje mirovine nije još poznato jer se razmišlja o nekoliko modela, ali moguće je da će se možda mijenjati i sadašnja formula za usklađivanje mirovina. Razmišlja se i o dodatku na najmanje mirovine.
U sklopu paketa mjera do 2020. se planira i uvođenje nacionalne mirovine. To je mirovina za starije od 65 koji nemaju dovoljno staža da bi ostvarili starosnu mirovinu ili ga uopće nemaju pa u starosti nemaju nikakvih primanja, a obuhvatit će osobe koje su najmanje 15 godina živjele u Hrvatskoj i nemaju nikakvih drugih izvora prihoda. Procjenjuje se da je takvih u Hrvatskoj oko 100.000.