Nova porezna reforma od 1. siječnja 2019. trebala bi dodatno rasteretiti građane.
Predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak i ministar financija Zdravko Marić održali su u ponedjeljak sastanak na kojem je većina detalja nove porezne reforme dogovorena, doznaje Jutarnji.hr. HNS je, poznato je, tražio da se ide u rasterećenje plaća, odnosno dohotka, dok je HDZ inzistirao na smanjenju opće stope PDV-a jer im je to bilo i predizborno obećanje. U cijelu priču uključili su se i drugi koalicijski partneri, HSLS i HDS, koji su također tražili da se prije smanjenja opće stope PDV-a rastereti rad, pa će tako od iduće godine stopa PDV-a iznositi 24 posto, a plaća bi trebala porasti svima.
HNS se zalagao da se potpuno ukine stopa poreza na dohodak od 36 posto, ili da se barem podigne prag za oporezivanje po toj najvećoj stopi.
Trenutno se sve plaće veće od 17.500 kuna oporezuju po stopi od 36 posto, a sve one manje od tog iznosa, do 3800 kuna (koliko iznosi neoporezivi dio) oporezuju se po stopi od 24 posto.
Budući da nije izgledno da se ta stopa u potpunosti ukine, vjerojatno će se onda ići na to da se poveća granica za oporezivanje po toj stopi. HNS u tom slučaju traži da se prag digne na plaću od 35.000 kuna je smatraju da bi se takvim poreznim rasterećenjem zadržali visokokvalificirani radnici, poput liječnika, farmaceuta i IT stručnjaka.
Kada je riječ o porezu na dohodak, i jedna i druga strana svjesne su da bez reforme lokalne i regionalne uprave, pa i uvođenja neke vrste poreza na imovinu, nema većeg rasterećenja dohotka, no zato će se, sada je to sasvim izvjesno, ići ili na potpuno ukidanje doprinosa na zapošljavanje i doprinosa za zaštitu na radu ili barem značajnije smanjenje.
Doprinosom za zapošljavanje prikupi se oko 1,5 milijardi kuna godišnje, a doprinosom za zaštitu na radu oko 600 milijuna kuna. Doprinos za zapošljavanje ide Hrvatskom zavodu za zapošljavanje za naknade za nezaposlene, pa iako neki smatraju da bi se to moglo kompenzirati iz fondova EU, to nije točno, jer se oko 1,6 milijardi kuna sada koristi za mjere za zapošljavanje, a ne za nezaposlene, pa bi se taj gubitak morao nekako nadoknaditi HZZ-u iz proračuna. HZZ je, naime, prošle godine 1,38 milijardi kuna potrošio na naknade za nezaposlene te još oko 240 milijuna kuna za domaću komponentu financiranja mjera iz fondova EU.
S druge strane, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje od tih sredstava isplaćuje naknade za bolovanja kada se dogodi ozljeda na radu ili na putu do posla. A ni ta se sredstva ne mogu povlačiti iz EU, pa bi to bio dodatan trošak HZZO-a.
Iako je, govore izvori, HNS tražio da se smanji i stopa poreza na dohodak sa 24 na barem 22 posto, Marić im je pojasnio da takvo rasterećenje ne bi obuhvatilo i one koji imaju do 3800 kuna dohotka, jer oni ni sada ne plaćaju porez na dohodak, dok s druge strane doprinos za zapošljavanje od 1,7 posto plaćaju svi. To znači da bi njegovo potpuno ukidanje značilo i veće plaće svima, ako naravno neki poslodavci ne odluče to zadržati za sebe, a uz smanjenje doprinosa za zaštitu na radu, koji se sada plaća po stopi od 0,5 posto, bruto plaće od 10.000 kuna mogle bi rasti za oko 200 kuna.
S druge strane, HNS je pristao da se smanji opća stopa PDV-a za jedan postotni poen, što znači 2 milijarde kuna manje u proračunu, jer ih je Marić uvjerio da se time šalje poruka o poreznom rasterećenju prema investitorima, a ostavlja se i prostor da se u možebitnim kriznim vremenima može ponovno intervenirati s podizanjem stope PDV-a, a ne drugih poreza.
Drugi koalicijski partner, HSLS, pak kaže kako nemaju ništa protiv da se ide i u snižavanja opće stope PDV-a i na rasterećenje plaća, ako se to može, ali ako se ne može i jedno i drugo, da bi prioritet trebalo biti rasterećenje dohotka. Ako može i jedno i drugo, kažu u HSLS-u, nije dovoljno samo ukinuti doprinos na zapošljavanje, već treba smanjivati i porez na dohodak. Pozdravljaju Marićev prijedlog da se diže granica za oporezivanje dohotka po stopi od 36 posto.
Izvor: Jutarnji.hr
