Hrvatska je u službenu proceduru uputila zahtjev za uvođenjem eura
Ako izostanu nepredviđeni problemi i uspješno preskočimo sve prepreke na putu, u Hrvatskoj bi od 1.siječnja 2023. godine službena valuta mogla biti – euro. Naime, ministar financija Zdravko Marić i guverner središnje banke Boris Vujčić poslali su pismo namjere o ulasku Hrvatske u ERM II – svojevrsno predvorje u kojem svaka država koja planira uvođenje eura mora provesti najmanje dvije godine prije no što promjena valute postane moguća.
Odluku o ulasku neke države u ERM II zajednički donose Europska središnja banka i preostale članice Eurozone, a pritom se svaka zemlja 'kandidatkinja' obvezuje ispuniti određene uvjete.
“U pismu izražavamo našu namjeru ulaska u tečajni mehanizam, ali u isto vrijeme stavljamo na papir kao obvezu ono što ćemo provesti u idućih godinu dana. Spomenute mjere tiču se jačanje kapaciteta i kvalitete rada Državnog zavoda za statistiku, sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, unapređenje poslovne klime, odnosno pospješivanje uvjeta poslovanja u Hrvatskoj kroz daljnje smanjenje parafiskalnih nameta te područje državne imovine”, potvrdio je ministar financija Zdravko Marić, prenosi Poslovni.hr.
Uvođenje eura moglo bi se naći na referendumu
Na pitanje kada bi Hrvatska u najboljem slučaju mogla uvesti euro, guverner Vujčić ističe kako čvrsto definirani datumi ne postoje, no okviri su poznati.
''U tečajnom mehanizmu morat ćemo provesti najmanje dvije godine. Ako se sredinom iduće godine stvore uvjeti za pristupanje tečajnom mehanizmu, uvjet dvogodišnjeg sudjelovanja u mehanizmu mogli bi zadovoljiti tijekom 2022. godine. Pod pretpostavkom da u tom razdoblju Hrvatska zadovolji takozvane nominalne kriterije konvergencije, odnosno Maastrichtske uvjete, u najbržem scenariju euro bi mogao biti uveden 1. siječnja 2023. godine. No nema nikakvih unaprijed određenih datuma ni obveza, treba ići korak po korak.'', naglasio je Boris Vujčić za Večernji list.
Guverner ne odbacuje mogućnost da se o promjeni valute odlučuje na referendumu, međutim, nije pristalica te opcije.
''Sve zemlje članice EU, osim Danske i Ujedinjenog Kraljevstva, obvezale su se uvesti euro, ali mogu odgađati donošenje odluke. Vjerujemo, i to smo jasno obrazložili, da Hrvatskoj duge odgode štete i da je euro poželjno uvesti u najkraćem mogućem roku. Zbog osjetljivosti teme i nepovjerenja koje građani općenito imaju prema reformskim procesima, nužno je nastaviti i dodatno proširiti javnu raspravu o euru. Hrvatskim gospodarstvenicima, od turističkih djelatnika, preko velikih izvoznika do malih obiteljskih gospodarstava, euro će najviše koristiti. Oni to vrlo dobro shvaćaju, no i oni moraju signalizirati u kojoj će se mjeri te koristi prenijeti u veću zaposlenost i plaće'', istaknuo je Vujčić.
''Važno je čuti i same građane, ali ne tako da se prenose i pojačavaju njihove bojazni, nego da se povežu svi dionici i argumentirano odgovore na strahove, prvenstveno na onaj o snažnom porastu cijena. Oni koji vjeruju da bi referendum pospješio takvu raspravu o euru su u zabludi. Upravo suprotno, vjerujem da bi atmosfera referenduma pojačala emotivni naboj, a ispraznila raspravu od sadržaja. To nisu sasvim izbjegle ni Švedska ni Danska, razvijene demokracije koje su ujedno i jedine odluke o odgodi procesa donijele na referendumima. Također, tim je zemljama trošak odgode, odnosno izmakla korist, bitno manji nego Hrvatskoj pa im je i luksuz odgađanja odluke pristupačniji'', zaključio je Boris Vujčić.
Izvor: Večernji list, Poslovni.hr
