Najveći pad broja stanovnika, pored Hrvatske, bilježe Letonija, Bugarska i Rumunjska.
Iako je Europska unija početkom godine imala 513,5 milijuna ljudi, milijun više nego lani, projekcije Eurostata pokazuju da će krajem stoljeća EU izgubiti 20 milijuna ljudi, da će stanovništvo Unije biti sve starije, pa će na manje od dvije zaposlene osobe dolaziti jedna starija od 65 i više godina. Njemačka neće 2100. imati najviše stanovnika, nego Velika Britanija koja će, prema projekcijama, imati gotovo 85 milijuna ljudi, a i druge razvijene zemlje kao što su Francuska, Švedska, Austrija, Švicarska do kraja stoljeća povećat će stanovništvo. S druge strane projekcije Eurostata za Hrvatsku su lošije od UN-ovih otprije koju godinu pa bi naša zemlja krajem stoljeća mogla spasti na svega 2,3 milijuna ljudi, piše Večernji list.
Problem starenja stanovništva
To što je EU početkom godine imala 1,1 milijun ljudi više nego lani posljedica je migracija, odnosno doseljavanja ljudi, navodi Eurostat, izvlačeći taj zaključak iz činjenice da je u 2018. u EU umrlo 5,3 milijuna ljudi, a rodilo se 5 milijuna beba.
Čak 18 država EU tijekom 2018. imalo je povećanje broja ljudi na 1000 stanovnika, a prednjače Malta (+36,8), Luksemburg (+19,6), Irska (+15,2), Cipar (+13,4), Švedska (+10,8) te Slovenija (+ 6,8), dok se u 10 država EU smanjio broj stanovnika. Najveće smanjenje broja stanovnika na svakih 1000 stanovništva imale su Letonija (-7,5) zatim Hrvatska i Bugarska (-7,1), te Rumunjska (-6,6). Broj stanovnika EU rast će do 2044. kada će dosegnuti čak 525 milijuna ljudi, no nakon toga slijedi pad stanovništva, pa će EU krajem stoljeća, prema projekcijama, imati 492,9 milijuna ljudi.
Nije problem smanjenje stanovništva koliko starenje jer će se udio radno aktivnih građana EU od 2018. do 2100 smanjiti sa 65 na 55 posto, a udio djece do 14 godina past će sa 16 na 14 posto, dok će udio starijih od 65 i više godina skočiti s 20 na 31 posto. Također, broj starijih od 80 godina u EU će se uskoro utrostručiti, s njih 6 posto, koliko ih je bilo lani, na 15% 2100. To znači da će krajem stoljeća na manje od dvije zaposlene osobe u EU dolaziti jedna starija od 65 i više godina. Njemačka će s današnjih 83 milijuna ljudi krajem stoljeća pasti na 79,1 milijun, pa će ju po broju stanovnika preteći Velika Britanija, čije će stanovništvo sa sadašnjih 66,6 milijuna skočiti na 84,7 milijuna ljudi 2100.
''Starenje je populacije i smanjenje stanovništva u EU očekivano, projekcije mi se čine još optimistične jer je UN predviđao još lošiju situaciju. No, neočekivano mi je da će Britanija krajem stoljeća imati 18 milijuna stanovnika više s obzirom na to da je jedan od razloga Brexita bio i to da smanje doseljavanje stanovništva, osobito izvan EU. Za Njemačku mi je očekivano smanjenje stanovništva jer, unatoč doseljavanju, ne uspijevaju nadoknaditi prirodni pad stanovništva zbog niske stope nataliteta i velikog broja starijeg stanovništva'', komentira demograf Stjepan Šterc.
Mirovine možemo zaboraviti
Francuska, koja danas ima 67 milijuna ljudi, krajem stoljeća imat će 73 milijuna stanovnika. Pet milijuna ljudi više imat će Švedska, njih 15,3 milijuna, Švicarska pak dva milijuna ljudi više nego sad, njih 10,7 milijuna, a milijun stanovnika više imat će i Austrija krajem stoljeća, koja će brojiti 9,8 milijuna ljudi. Nasuprot njima projekcije za Italiju pokazuju da će od 2019. do kraja stoljeća izgubiti gotovo 16 milijuna stanovnika i pasti na samo njih 44,6 milijuna. Hrvatska će krajem stoljeća imati samo 2,3 milijuna ljudi, što su dosad najnepovoljnije projekcije za nas jer je prije koju godinu UN predviđao da ćemo imati 2,6 milijuna stanovnika. Usto, Eurostat polazi od toga da sad imamo 4,1 milijuna ljudi, što je optimistična procjena jer naši demografi ističu da imamo manje od četiri milijuna ljudi. Osim toga, Hrvatska će u EU 2100. imati najgori omjer zaposlenih i umirovljenika.
''Može se lako dogoditi da krajem stoljeća imamo jednog zaposlenog na dva umirovljenika kad se gleda omjer starijeg stanovništva od 65 i više godina u odnosu na mlado do 19 godina. Ali, projekcije Eurostata zanemaruju useljavanje jer možda će Hrvatska imati i 4 milijuna ljudi, možda će se dogoditi zamjena stanovništva jer već sad imamo radnih dozvola za strance koliko i iseljenih, a što se tiče lani doseljenih 26.000 ljudi, mi još ne znamo tko su oni'', zaključuje Šterc.
U svakom slučaju stojimo loše jer ispada da ćemo do kraja stoljeća izgubiti dva milijuna svog stanovništva, dok će susjedna Slovenija izgubiti tek 300 tisuća ljudi.
Izvor: Večernji.hr
