Ekonomisti banaka očekuju da će sve komponente BDP-a dati doprinos oporavku, kao i da će se javni dug početi značajnije smanjivati tek sljedeće godine.
Glavni ekonomisti četiri najveće hrvatske banke prognoziraju rast realnog BDP-a u 2021. godini za 5,3 posto, a očekivanja su im još i veća za 2022. godinu u kojoj očekuju rast BDP-a od 5,5 posto, pokazuju HUB Izgledi objavljeni u ponedjeljak.
U publikaciji naslovljenoj “V-oblik oporavka: brzo 2021., još brže 2022.”, se napominje kako su ranija predviđanja da će trebati 2-3 godine za povratak na razine aktivnosti iz 2019. bila pretjerano pesimistična. Podsjećaju, naime, kako su u rujnu prošle godine glavni ekonomisti hrvatskih banaka isticali nevjericu u pogledu brzine izlaska iz krize izazvane pandemijom te kako u tome nisu bili usamljeni.
Europska komisija tada je predviđala pad gospodarstva europodručja po stopi od 8,7 posto, te postupan oporavak uz dostizanje razina gospodarske aktivnosti iz 2019. u toku 2022. U međuvremenu se pokazalo da je pad aktivnosti bio manji od očekivanja, gospodarski pad u europodručju 2020. iznosio je 6,5 posto, gospodarstvo SAD-a zabilježilo je manji pad 2020. i bilježi brži oporavak 2021., što utječe na cjelokupno svjetsko gospodarstvo, piše Novi list.
“Hrvatsko gospodarstvo je u prošloj godini zabilježilo pad po stopi od 8 posto. Iako je riječ o najvećem godišnjem padu od 1993., kontrakcija je i u Hrvatskoj bila manja od očekivane”, ističu iz Hrvatske udruge banaka (HUB).
Ti su trendovi utjecali i na promjenu očekivanja glavnih ekonomista hrvatskih banaka.
“Medijalna vrijednost njihovih prognoza rasta realnog BDP-a za ovu godinu sada iznosi 5,3 posto, uz vrlo mali raspon prognoza – najveći pesimist očekuje rast po stopi od 5 posto, a najveći optimist po 5,6 posto. Medijalno očekivanje rasta za 2022. još je veće i iznosi 5,5 posto, pri čemu najveći pesimist ipak očekuje sporiji rast nego 2021. (4,9 posto) dok najveći optimist očekuje rast po stopi od 6 posto”, navode iz HUB-a.
Ekonomisti banaka očekuju da će sve komponente BDP-a dati doprinos oporavku, kao i da će se javni dug početi značajnije smanjivati tek sljedeće godine.
Izvor: Novi list
