Gotovo 2000 programera 2021. godine doslovno se ukrcalo u avion i odletjelo iz Hrvatske.
Iz Hrvatske je lani otišlo 1700 programera. To nisu oni programeri koji su prestali raditi za hrvatske poslodavce i počeli preko interneta raditi za strance - tipa Toptala, Upworka ili za neku drugu američku kompaniju, a da su pritom fizički ostali ovdje. Takve se programere i dalje broji. Ovdje se radi o njih gotovo 2000 koji su se u 2021. doslovno ukrcali u avion i odletjeli iz Hrvatske. Rezultat je to najnovije analize domaće ICT industrije u 2021. godini, a koju je u utorak objavilo udruženje HUP-ICT.
Hrvoje Josip Balen, predsjednik HUP-ICT-a i osnivač i suvlasnik Algebre, kratko je poručio da se iz toga može zaključiti samo ono najgore, a to je da se egzodus nastavlja.
"Od svih članica EU, samo su tri lani zabilježile pad broja ICT stručnjaka i među njima je Hrvatska. Ne znam što bih na to rekao. Nedostatak talenata najveći nam je problem i onda se dogodi ovakvo nešto", kaže Balen.
Neslavan rekord
Podatak je još porazniji kad se stavi u perspektivu. Hrvatska je druga po tom neslavnom rekordu. Prvi je Island, koji je lani zabilježio pad broja ICT profesionalaca od 14,3 posto. No, iz Islanda je u 2021. otišlo 1300 programera. Iz Hrvatske ih je, pak, otišlo 1700! Prema podacima HUP ICT-a, u Hrvatskoj je nakon toga ostalo 59.700 ICT stručnjaka. Odmah iza Hrvatske je Finska. U njoj je broj programera lani pao za 1,8 posto, s 191.500 na njih 188.000. Nakon Finske je Estonija, iz koje je 2021. otišlo 0,5 posto programera. Umjesto 40.300, sad ih je 40.100.
Nasuprot tome, prvaci u privlačenju programera u Europi 2021. bile su Grčka, Cipar, Portugal, Srbija i Nizozemska. U Grčkoj je lani broj programera skočio za 37,7 posto, na 110.700, u Cipru je skočio za 29,7 posto, na 16.600, a u Portugalu za 19,5 posto, na 225.300 programera. U Nizozemskoj je broj programera lani porastao za 17,7 posto s 527.100 na njih 620.600. Posebno je zanimljiv slučaj Srbije, u kojoj je broj programera u 2021. skočio za 18,7 posto, sa 79.100 na 93.900. Drugim riječima, dok je Hrvatska lani izgubila 1700 programera, Srbija je dobila čak 14.800 novih programera. Slovenija je u isto vrijeme dobila 4000 programera i sad ih ima 46.500. Mađarska je dobila 10.600 programera i sad ih je 181.100. Italija je lani dobila 20.600 programera i sad ih ima 848.500, piše Jutarlji list.
Nije dobro
Aleksandar Raić, potpredsjednik za transformaciju i ljudske resurse Infobipa, kaže da nije dobro što je toliko ljudi iz ICT-a otišlo iz Hrvatske.
"U našoj industriji najvažniji su znanje i vještine, a ljudi nam odlaze. Bilježimo masovni odlazak domaćih ICT stručnjaka. Moramo riješiti ovu situaciju. S jedne strane, važno je ljude motivirati da ostanu, a s druge je ključno da počnemo raditi na načinima kojima ćemo privući ICT stručnjake u Hrvatsku", naglašava Raić.
Balen kaže da je ICT industrija više od desetljeća ispred ostatka gospodarstva.- Ova industrija čini 6,8% izvoza Hrvatske, 5,2 posto prihoda i zapošljava 4,8 posto radnika, i to s plaćama koje su više od prosjeka - zaključuje Balen.
