Do kraja godine, predviđaju analitičari, taj iznos će prijeći 9 milijardi kuna te će 2022. biti rekordna godina kad je riječ o neoporezivim primicima zaposlenika.
Ukupni isplaćeni neoporezivi primici zaposlenika, što je zapravo dodatak na redovne plaće, već su premašili rekordnih osam milijardi kuna do 8. prosinca, pokazuju podaci Porezne uprave, a sve božićnice i ostale nagrade još nisu niti sjele na račune. Moguće je da će do kraja prosinca iznos doseći ili prijeći devet milijardi kuna.
Najviše je od tog iznosa do sada isplaćeno kao bonus, odnosno nagrada za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika (primjerice, 13. plaća), ukupno oko tri milijarde kuna za 824.660 zaposlenika, a drugi po veličini iznos otpada na prehranu, 2,43 milijarde kuna. Na božićnice i regrese za godišnji odmor je otišlo 1,89 milijardi kuna, a primilo ih je 982.801 radnika.
Uzmimo u obzir da se navala na božićnice tek očekuje, od 15. prosinca, te da ih još ni država nije uplatila, piše Jutarnji list.
Prošle je godine, pokazuju podaci iz Porezne uprave, za neoporezive primitke do kraja godine bilo uplaćeno 8,7 milijardi kuna.
Prema odluci Vlade iz rujna, koja je donijeta u sklopu drugog paketa pomoći kućanstvima i gospodarstvu vezanom za inflaciju i cijene energije, neoporezivi primici zaposlenika su povećani. Tako su poslodavci mogli podići tzv. prigodne nagrade (božićnice, uskrsnice, regres) s 3000 na 5000 kuna godišnje, a novčane nagrade za radne rezultate s 5000 na 7500 kuna, dar djetetu do 15 godina starosti s 600 kuna na 1000 kuna kao i dar u naravi, a novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane s 5000 na 6000 kuna.
Neoporezivi primici
Među neoporezive primitke spadaju inače i uplate premije dodatnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja koje poslodavac uplaćuje za svojeg radnika do 500 kuna mjesečno odnosno 6000 kuna godišnje, a takvih je sretnika u ovoj godini bilo 112.146, za koje je uplaćeno 68 milijuna kuna.
Takvim isplatama poslodavci jednostavno povećavaju primanja radnika bez da im povećavaju bruto plaće, što su rijetke kompanije koristile baš do maksimalno dozvoljenih iznosa iz Pravilnika o porezu na dohodak (recimo 12.500 kuna za prigodne nagrade i bonus), no ta se pogodnost naveliko koristi u nižim iznosima. Neoporezivi primici su i uvriježeni dio kolektivnih pregovora i ugovora. Doduše, rasla je i prosječna bruto plaća, kako pokazuje statistika, ali ne dovoljno da poništi negativan efekt inflacije. Prema podacima DZS-a, prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za rujan je iznosila 10.325 kuna, što je u odnosu na rujan 2021. godine nominalno viša za 8,1 posto, a realno niža za 4,2 posto.
Rasterećenje plaća?
Povećanje neoporezivih primitaka u Hrvatskoj udruzi poslodavaca su doživjeli "kao prvi korak nužnog rasterećenja plaća", ali drugi korak se nije dogodio i, prema najavama ministra financija, neće tako skoro. HUP je još u svibnju prezentirao svoj prijedlog Vladi, u koji su uključili i smanjenje doprinosa te dizanje neoporezivog osobnog odbitka s 4000 na 5000 kuna. Ministar Marko Primorac je pak u nedavnom intervjuu na HRT-u konstatirao da je oko rasterećenja plaća i osobnog poreznog odbitka "dosegnuta prihvatljiva razina" te daljnji koraci nisu mogući bez značajnije reforme poreznog sustava, koja bi uključivala i eventualno uvođenje nekih novih poreza.
Izvor: jutarnji list