Najdulje zadržavanje na tržištu rada zagovaraju Baby Boomeri koji smatraju da odlazak u mirovinu treba uslijediti nakon 38 godina radnog staža. S druge strane, milenijalci vjeruju da je radni vijek od 31 godine sasvim dovoljan, potvrđuje istraživanje.
Blagdani su pred vratima, a to u pravilu znači i nešto veće troškove no inače. I dok neki troše kao da sutra ne postoji, jedna skupina ljudi teško si može priuštiti raskošan blagdanski stol.
Kao što vjerojatno pogađate, radi se o umirovljenicima.
S jedne strane često se naglašava imperativ produženja radnog vijeka, dok se s druge strane suočavamo s kompleksnim izazovom niskih mirovina koje postaju neizbježna realnost nakon dugotrajnog profesionalnog angažmana.
Upravo ove dvije teme našle su se u fokusu istraživanja koje je proveo MojPosao, vodeći portal za oglašavanje slobodnih radnih mjesta u Hrvatskoj, u kojem je sudjelovalo gotovo 500 ispitanika.
Baby Boomeri zagovaraju 38 godina radnog staža
U mirovinu bi se trebalo povući nakon, u prosjeku, 36 godina staža, barem prema stavu naših ispitanika.
Najdulje zadržavanje na tržištu rada zagovaraju Baby Boomeri koji smatraju da odlazak u mirovinu treba uslijediti nakon 38 godina radnog staža. Na drugom kraju spektra nalaze se pripadnici generacije Y, odnosno milenijalci. Oni vjeruju kako je radni vijek od 31 godine sasvim dovoljan i kako nakon tog vremena treba 'okrenuti list' i otići u mirovinu.
Pomalo iznenađujuće, pripadnici generacije X i Z dijele slične stavove o trajanju radnog staža. Generacija X promovira ideju odlaska u mirovinu nakon 36 godina rada, dok generacija Z zagovara umirovljenje nakon 35 godina staža.
Kada je riječ o rodnoj ravnopravnosti u dobi za umirovljenje, mišljenja su podijeljena, posebno među muškarcima i ženama.
Dok polovica muškaraca (51%) zagovara jednakost u dobi za umirovljenje, samo trećina žena (37%) dijeli isto stajalište.
Mlađe generacije, s posebnim naglaskom na generaciji Z (86%), iznimno podržavaju ideju jednakih dobno-specifičnih granica za muškarce i žene.
Kada je riječ o pitanju trebaju li godine školovanja utjecati na radni staž za mirovinu, ispitanici su podijeljeni.
Oko 44% smatra da školovanje treba biti dio staža, dok se 56% protivi.
Zanimljivo je primijetiti da odgovori variraju prema razini obrazovanja ispitanika. Oni s visokom stručnom spremom, koji su prošli dulje obrazovanje, većinom (60%) podržavaju uključivanje školovanja u radni staž. S druge strane, 56% ispitanika s višom stručnom spremom dijeli isto mišljenje, dok samo trećina (35%) onih sa srednjom stručnom spremom podržava tu ideju.
Odlazak u prijevremenu mirovinu
Kada bi im financijski uvjeti to dopustili, dvije trećine ispitanika izražava sklonost prema prijevremenoj mirovini.
Značajno je primijetiti da veći postotak žena (67%) u usporedbi s muškarcima (54%) te ispitanika s nižom razinom obrazovanja, posebno onih sa srednjom stručnom spremom (66%) i visokom stručnom spremom (57%), iskazuje interes za ovu opciju.
Generacijski gledano, ideja prijevremenog odlaska u mirovinu najinteresantnija je pripadnicima generacija X i Y, gdje bi čak 74% i 70% ispitanika tih generacija razmatralo prijevremenu mirovinu. Nasuprot tome, generacija Z rjeđe promišlja o ovoj opciji što, potpuno razumljivo, sugerira da je za njih trenutna mirovinska perspektiva još uvijek udaljeni horizont.
Rad tijekom mirovine
Unatoč želji za ranijim umirovljenjem, 55% ispitanika otvoreno je za mogućnost rada tijekom umirovljeničkih dana, makar na pola radnog vremena. Koncept rada u mirovini privlačan je većini, s izraženim interesom među ispitanicima generacije Z, gdje čak 71% pripadnika ove generacije rad u mirovini smatra poželjnim.
Želju za radom u mirovini dijeli i značajan broj baby boomera (63%), ispitanika generacije X (60%), dok je najmanje popularna među ispitanicima generacije Y (48%).
S obzirom na razinu stručne spreme, rad u mirovini najprihvatljivija je opcija ljudima s višom i visokom stručnom spremom (64%), dok je nešto manje prihvatljiv među ispitanicima sa srednjom stručnom spremom (59%).
Motivacije za rad u mirovini variraju, a većina ljudi (61%) razmatra ovu opciju zbog niskih mirovina i potrebe za dodatnim financijskim sredstvima (41%). Dio ispitanika prepoznaje rad u mirovini kao sredstvo za socijalnu uključenost (27%) i održavanje osjećaja produktivnosti (21%).
Zanimljivo je vidjeti što ispitanici misle kolika bi morala mirovina iznositi za normalan život u odnosu na koliku mirovinu imaju.
Većina umirovljenih sudionika istraživanja (54%) trenutačno prima mirovinu koja se kreće u rasponu od 25% do 50% njihove nekadašnje plaće. Dodatnih 30% umirovljenika prima mirovinu između 51% i 75% iznosa njihovih primanja za vrijeme zaposlenja. Oni čija mirovina čini manje od četvrtine nekadašnje plaće čine 11% ispitanika, dok 3% ima mirovinu između 76% i 99% nekadašnjih primanja. Tek 2% umirovljenika tvrdi da im je mirovina jednaka iznosu njihove prijašnje plaće.
S druge strane, istraživanje je potvrdilo kako bi prema mišljenju većine ispitanih (54%) optimalna mirovina trebala iznositi između 76% i 99% iznosa nekadašnje plaće, a petina ljudi ističe kako bi iznos mirovine trebao biti jednak iznosu plaće.
Većina ispitanika (69%) se oslanja ili planira oslanjanje na osnovnu mirovinu.
S obzirom na to da većina ispitanika prima mirovinu koja je manja od one koju smatraju dovoljnom za održavanje normalnog života, 31% njih traži dodatne izvore prihoda. Ovi dodatni izvori, najčešće potaknuti dodatnim radom, dodatnim mirovinskim fondovima i najmom nekretnina, pridonose financijskoj sigurnosti ispitanika.
O provedenom istraživanju
Istraživanje obuhvatilo je gotovo 500 sudionika, pri čemu je 63% ispitanika ženskog, a 36% muškog spola. Većina sudionika, točnije 55%, rođena je između 1960. i 1980. godine, svrstavajući ih u generaciju X. Baby boomersku generaciju čini trećina ispitanika (38%), dok manji udio pripada generacijama Y (6%) i Z (2%). Većina ispitanika (53%) posjeduje srednju stručnu spremu, 14% ima višu stručnu spremu, a 26% visoku stručnu spremu.
